Bitef

117

dekor i kostimi: tlona keserii; muzika: tamás eseh i jános novák; asistenti režije: ev a kutscherá i anikó széesényi. učestvuju: tamás jordán, andrås szigeti, gabt mar sek, balázs galkó, tamás varga, erika fodré, gabt jobba, kata lázár, éva tôt h, andrás répássy, sándor eszes, istván wohlmut h, miki ós h. benedek, to bor kristóf, lás zl ó pelsöczy, maria bajesay, balázs tardy, maria varga i dorottya udvaros

Otac mu je bi zemljoposednik i drorski saretnik, a mati je rodila poreklo iz carene plemičke parodico. Oca je ìzgubio kada je imao dranaest godina i onda je mati preuzela na sebe da raspitara njega ì njegore sestre, i to u strogo konzerratirnom duhu, mada se trudila da ìm pruži Ito Uri krug znanja, naročito stranih jezika. 1837. dolazì u Pesta gde pohada prro fUozofski, a docnije prarni fakultet. Osnorne karakteristike njegorog shratanja sreta formiraju se zahraljujuéi liberalizmu, reformatorskim idejama i naprednom romantizmu onog doba. U madarskoj literaturi najriše ga prirlači poezija Kölcseya, Bajza, Vörösmarthya i Eötrösa, a od stranih, uglarnom dramatićari kao Shakespeare, Schiller i Victor Hugo. Po porr at ku u zaričajnu groforiju postoje mladi

činornik kod poiprefekta, ko]i je pripadao reformatorskoj stranci. Kao neustrašivi gorornik liberalne opozicije, postoje poznai u političkim krugorima grofovije. Njegove oštre satire uperene su protiv ortodoksnosti mesnih sudija i lažnog liberalizmu, a traže radikalne promene u buržoaskom društvu. Heroji njegorih ranijih drama pripadaju tipu romantičnih titana, snažne rolje i ratrenih osećanja, koji se bune protiv socijalnih uslora ili zie sudbine i koji, kao po pr arila, padaju kao zrtre nerazumevanja ili bezdušnosti okoline, mada su rešeni da istraju u barbi za svoje ideale. 1845. żeni se cerkom potprefekta groforije Bihar Jzgleda da su prre godine braka bile srećne, a politika u zemlji, pa i u njegovoj grofoviji, razrìjala se se u pr ar cu kojì su t oliko priželjkirali Madach i njegori drugori liberali. U orim okolnostima doiło je do izresnog razrodnjaranja njegorih ideja. U poznaje se, u to doba, sa Petöfijem, pod čijim uticajem njegora poezija dobija, za neko rreme, karakteristike Urskog realizmu. Još od srojili mladih dana boluje od gihta, placa i srea, usled čega napušta posao u kancelarìjì 1848. godine, Kada izbija rat za nezarisnost, stupa u armiju iako je bio o slo boden rojne obareze. Unapreäuju ga u rang Visokog komesar a groforije za snabderanje rojske hranom. Posto je sra njegora bliźa i dalja okolina bila angazorana u barbi, sri su morali da snose posledice ore narodne katastrofę, uključujući tu i njegoru parodica. Pesnik je proreo u zatroru godinu dana, zato sto je pruiio utočište Lajošu Košutu. Propast narodnih nadanja, kao i njegore obitelji, pod pritiskom oportunističkih tendeneija meda Madarima za rreme apsolutizma, duboko je pokolebala njegoru reru u oprardanost ljudske barbe. 1854. on se razrodi. Njegoripogledi na zirot postaju krajnje sumorni, a njegor pesimizam police od nedarne nacionalne tragedije i konsolidoranja reakeionarnih snaga u Erropi. Naučne i materijaUstičke teorije XIX reka ukazuju mu se sa srim njìhorim ìzopaienìm shratanjìma o nezìbeznosti sudbine, uticaju okolnosti na ijude i, sarnim tim, nemogućnosti kulturnog i socijalnog uzdizanja čoreka. U njemu sazreru ideja da prikaže reliki problem čorečanstra kroz dramsko delo, u korne će se glarna radnja odrijati oko porratka Adama na zemlju, sa urek norim transformacijama njegorog lika, tokom citare istorije čorečanstra. Pristupa pisanju srog glarnog delà, u komę se traži objašnjenje za sudbinu čorečanstra, sudbinu njegore domorine, kao i njegore lične tragedije. Oro remekdelo, Covekova tragedija, po srojoj rrednosti nadmaśuje sra njegora ostrar enja, i jedino se ono może smatrati klasičnim. Sastoji se od 15 slika, od kojih prre tri i za rršna sadrže glarnu zamisao pisca: da se Adam, u pojedinim istorijskim razdobljima, pojarljuje urek u nekom izmenjenom ridu. Kao odgoror na Adamore sumuje, Trorac każe: Cuj me, čoveče! Bori se i veruj! U delu nailazimo na dre krupne kontradikcije : prikazana je tragična slika čorekore budućnosti istorremeno sa idejom o herojskom otporu, koji nikada ne slabi. U tome se ogledaju kontradikcije orog delà. Delo je prri put izredeno u madarskom Narodnom pozorištu 1883. godine. Vremena se menjaju i Madacha poziraju da se uključi u jarni žirot. U njegoroj groforiji izabran Je za ciana Sahara, za sesiju 1861. godine. U srojoj Političkoj isporesti, objarljenoj u to doba, pozira se na Kośuta, i na poznali slogan od tri reći, skoran za rreme buržoaske rerolucije. U drami pod nazirom Mojsije, napisanoj 1860,

madach