Bitef

Penelopa Verli Rodená u Ciribu, opremiia je Ulrike Majnhof. Posle asistcncija u Nojmarktskom pozorištu i Bremer pozorištu sedamdesetih godina, gdc je krcirala, pored ostalog, i kostimc za komad Svadba Rajnhilda Hofmana, přesolila sc u Njujork. gdc sc susreče sa umetničkom sečnom amcričkih mladih stvaralaca. Od 1982. godinc, Pcnclopa Verli je priredila mnoge performanse i „ínstalacijc" u Njujorku, Amsterdamu, Tel Avivu i Berlinu. Njeni filmoví - medij kojim sc rcdovno bavi od 1984. godinc - mogli su sc videti na višc značajnih fcstivala ckspcrimcntalnog filma. □

.. .»Borba se nastavlja na pozornici« Johann Kresnik kroz razgovor - Nazi vate svoj rad Koreografskim pozorištem. Šta pod tim podrazumcvate? - Pod tim. prc svega. podrazumevam razvoj prizora na pozornici, pokretnih slika. - Koliko več koristite taj izraz za svoj rad? - Od samog početka, od svog prvog komada O selapei, 1967. - U vašem delu često ima oštrog suprostavljanja slika. Je li vam važno da publika razumc značenje lih slika? Imaju li one ncko odredivo i objašnji-

vo značenje? - Njihov sadržaj je svakako najvažniji, U mašti stvaram neke prizore za pozornicu, neki prizor kóji treba da izrazi nešto posebno. Jasno, nc razumc svako tc slikc na isti náčin. Cesto jedna osoba vidi nešto na jedan náčin, a osoba do njc na sasvim drugi. - I to vam nc smetá? - Nc! Važno je da na kraju delo u cclini nešto káže, da káže ono što je okvirno dato u planu ili libretu. Csrfvex/ т>е охяч V-e. - To ondá znáči da ne mora baš svaki vaš motiv da bude jasan, več čitavo delo? - Tačno. - Imao sam utisak da vašim novim delima u stvari, višc nemá nckogjú; žca nego da je pre rcč o montáži neke vršte i da sve višc radíte sa jyerima i odlomcima. 1 - To je svakako tačno u Sylviji Platit i Marsu. I jedno i drugo su koláži sastavljeni od potpuno različitih clcmenata. Ili. uzmimo na primer Familiendialog: to je istorija jedné porodicc, ali priča stalno skáče napred i na-

zad. Ako gledalac sve te epizodě zatím sastavi u svojoj glavi, rezultát će biti priča koju sarn hteo da ispričam.. - To znáči da sižci nc moraju obavozno da imaju hronološku strukturu. Ti skokoví u prošlost i buduénost su pravovaljana umetnička sredstva koja sc mogu naci i u drugim žanrovima. u modernom románu, kod Jamcna primer. Da li dobíjate podsticaj iz onoga što se dešava u drugim umetnostima - knjižcvnosti. likovnim umetnostima, filmu? - Da, naročito u likovnim umetnostima i kod savremenih pisaca. - Šta vam je važno u likovnim umetnostima? Znám da ste jednom radili sa Josephom Bcuysom. - Za mene je čitav taj razvoj bio važan: da su sc odjednom pojavili predmet! koje najpro niste mogli da prcpoznatc, kóji su sc u stvari mogli prcpoznati samo ako stc čítali ili razgovarali sa umetnikom o njima, ako stc uzcli u obzir prošlost i misii njihovog tvorca. Jednom je u Documenta u Kasclu bio izložen jedan predmet kóji meje potpuno porazio. Bio je to jc-