Bitef

jugoistočnoj sestri severne Margarete. A ona. Helena odmah mu odgovara, kako bi ga odbila: Lepota i sreča neverní su parl Úpravo to !Ta nevěrnost učinila je da Margareta übija (ne samo svoje dete vec i májku i brata) - zbog Ijubavi prema Faustu. übija Ijubav samu i njen plod. Jer lepota i sreča nisu u švom domu u Prirodi, kao što su cvet, kamen, crv ili zvezda, niti su iz porodice praelemenata. Oni su samo mešavina jadnog Ijudskog srca! Pošto rok isticanja ugovora izrnedu Fausta i Mefista - izmedu Ijudskog tela i biča, sačinjenim od vatre i blata (zemlje!) - nije utvrden, jer vreme nije vise vreme Ijudskog života - Hnije koja se proteže između rodenja i smrti, vec pravé koja iz ničeg polazi u beskonačnost i natrag u ništa - Faust hoće SVE - ne samo ono malo što mu je otkrila i darovala Margaretina Ijubav. Ako je vec prošao kroz Veliká ogledalo Prírode, on hoče da bude jednak Prirodi. Príroda sama! On hoče da ukroti sile elemenata, hočeda ih preseče svojim duhom, da setíhVati u koštac s njiimpOp hoçe da bude još samo uman i nemílósrdan ratnik u lavirintu Prírode. On hoče da zaustavi VODE i da ugleda beskonačnost. Jer moč samo rada još veču slast za moči, vlast nad jedním samim bičem rada želju za gospodarenjem celim svetom. Medutim, nije tačno da bi se iz tako uredene i shvačene Prírode smrt jednostavno išelila. Smrt je čisto ništa i večná praznina, jer, kako káže Mefisto: Završeno! Šta treba to da znáči? To je kao da nikad nije bilo, medutim, uvek se ponovo vraća, kao da jesle. Tako je to! yš' Ne samo četiri praelementa koji su vrhovni zakonodavcí kako crvu tako i daljnoj zvezdi, več i četiri sestre koje se zovu Beda, Briga, Krivica i Nesreča, posečuju Jer, Príroda je bukvalno SVE i NIŠTA - i ne samo ono što moč koja hoče još samo sebe - zaželí i sanja. I kao što je petom praelementu ime ETER gde če se sresti Faust i Margareta - brat i sestra bestelesnim, duhovnim bičima-tako je tu i peta sestra kojoj je ime SMRT. Samo Smrt môže poništiti ugovor potpisan krvlju. Tako se i dešava da Faust, neukroćeni požudnik savladavanja svega što postoji - môže još da ostvari vlastitc reči, a time i da otkrije misteriju jezika (odakle? zašto? gde?): Moram da zavŕšim što sam seЫ zadao. A zadao je sebi da če nestajanje biti prelivono u věčnost, kako bi mu se vrátilo sve što mu je pred očima nestajalo, kako bi se ono što je prošlo pretvorilo (opet) u stvarnost -