Bitef

tuiše kao literami lik, kao junák kóji pripada kvazirealnosti umetnosti řeči. Naravno, tragičan! Jer Mefisto mu je verni pas pratilac i onaj kóji mu udovoljava samo ovde, s ove strane, u zemlji Ijudi crva, -as one strane , tamo Faust ce platili, preplatili za svu Živu sreću kóju če uživati ovde - takve su odredbe svakog ugovora potpisanog krvlju! Medutim, nije samo Faustu sudeno da postane tragični junák, junák „tragedije u dva dela“. I Margareti se isto desilo. Jer još na samom početku njihove ljubavi Faust je naziva (jezik!) neduinom golubicom kao da je u njoj ugledao sudbinu Semiramide koja u liku golubice napušta Viseče vrtove, jedno od sedam svetskih čuda, kóme je úpravo Heraklit izmerio težin'u. šiřinu i dubinu. A pošto se sve odvíja po zákonitostima četiri praelementa - i Mefisto mora da bude od vatre i blata (zemIje!) stvořen. Margareta mora svoje tek rodeno dete da udavi u vodí, a hor u crkví u kojoj se ona moli kako bi se otkupila za svoj greh - za užívánu živu sreću - za plod kóji če roditi preti danom strašnog jeda, kada se svet přetvara u vatreni pepeo i kada se otkriva sve što je skrivená... Opet i opet - sve je zapisano zakonima četiri praelementa, jer tu je još vazduh - nebo - eterske visine, gde če se konačno oboje - Faust i Margareta medu andeoskim horovima - u oblasti Čistog Duha - ponovo nači; ne vise tragični junači, vec besrnrtne, večnosti poklonjene duše, bez tela, doma, domovine, krvi, suza, čežnje. ! sve što je bilo pre - na zemlji, u čarobnom krugu tragične (dramske) poeme zvane Faust , samo je život kao višak smrti; samo ona vrednost kóji radnik (pesnik i naučnik, pa i radne ručice jednostavnc ali predivne devojčice Margarete) stvar na polju na zemlji - života kao radni crv kóji je razlika izmedu reálne vrcdnosti proizvoda za kóju je plačen - čežnjom srca, bežanjem uma kroz filozofiju, medicínu, pravo, teologiju - i one cene za kóju se môže prodati proizvod njegoyih ruku, srca, uma na slobodnom tržištu! Takve su zákonitosti ekonomske crne škole! Međutim, pred Faustom je još u putovanje na jugoistok, u domovinu četiri slavna praelementa - u Grčku, gde pokušava da nade još poslednje odgovore na ona pitanja koja mu ni moč, ni večitá mladost, ni živa sreča ni Ijubav prema Margareti nisu mogli dati. On hoče da istraluje lavirint vatre, da u njemu pronade odgovor na pitanje; Gde se lepola govora radal koje mu postavlja lepa Helena, ona kóju traži, i odjednom i sam zna da odgovori na to pitanje: Iz dubine srca dolazi - odgovara njoj, lepoj Heleni -