Bitef

reditelj Roberto Ciulli spojili su ih u Rurskom pozorištu da bi došli do negativne jednačine о tome како izbleglice »sa dna« (originalan naslov Gorkog na ruskom) postaju skorojevići koji, prikazujuči poučan komád о vrlinama, stiču sve jače übeđenje da »bolestan čovek umire dok se snažan čovek bori«. Da bi došli do te kritičke parabole, oni denaturalizuju komád »Na dnu«, pretvarajuči ga u istorijski simbol i konkretizuju abstraktnost moraliteta prikazujuči ga kao potpuno savremen komád, sada i ovde. Ovaj iznenađujući spoj »Na dnu« i »Izuzetka i pravila« deluje kao primenjena negativna dijalektika, koja gledaoce i zanima i uznemirava. To je već samo po sebi izuzetak od pozorišnog pravila da se nudi zadovoljstvo bez obaveza. □ Ernst Schumacher, »Berliner Zeitung«, 18. jun 1992. godine

Granica između siromaśnih i bogatih prelazi laćno preko pozornice, duž staklene zvučne barijere: ispred nje su

udžerice, kostimirano more bede, klupko tupih Ijudskih bića - svetsko »Prenoćište«; iza zida, zatvoren i dostižan samo kroz otvor za vazduh - veštački raj. Bogati vlasnici svratišta stvorili su za sebe ovu »Novu Atlantidu« sa veštačkim sazvežđima na veštačkom obzorju i jabukovim drvetom u sredini. Novo drvo Dobra i Ziaje plastično; stablo mu je šuplje. Ciulli koristi realističnu studiju miljea Gorkoga s početka véka - najpoznatiji i najčešće izvođen komád sovjetskog autora trenutno doživljava pravi procvat na pozornicama širom sveta - kao svoju negativnu utopiju buduéeg razvoja naše planete, porasta graničnih sukoba, sve vece podele na sever i jug i izopačenja našeg »civilizovanog« društva. Čovek ne može da zamisli analizu našeg globalnog kretanja ka samouništenju koja bi bila neminovnija, tačnija i dalekosežnija od Ciullijeve. Cak ni izvan pozorišta. □ Matthias Pees, »Neue Osnabrücker Zeitung«, 18. jun 1992.

Щ\ Bj H Ц HI HI г

a л öfTEF2^