Bitef

Lande na Studentskoj sceni u Visokoj ekonomskoj školi Karlshorst, u režiji B.K, Tragelehna. Predstava zabranjena. Nakon toga, isključen iz Udruženja književnika. 1965 U časopisu Sinn und Form objavljena drama Izgradnja (Der Bau). Komad u Deutsches Theatru u Istočnom Berlinu režira Benno Besson i, na inicijativu Partije, biva zabranjen pred premijeru. (U Istočnom Berlinu prikazan tek 1981. godine u Volksbühne, u režiji F. Marqardta). 1966 Samoubistvo supruge Ingeborg. 1967 Premijera komada Edip Tiranin od Sofokla, na bazi Holderlinovog prevoda u Deutsches Theatru, u režiji Benno Bessona. Počinje Müllerov »klasični period«, inspirisan helenskim mitom. 1968 Premijera Filokteta, napisanog 1966. godine, u Residenztheatru u Minhenu, u režiji slavnog Hansa Lietzaua. Za kompozitora libreto Opera o zmaju (Drachenoper). 1969 Komad Ženska komedija (Weiberkomödie), po radiodrami njegove pokojne supruge Inge Müller Ženska brigada. Premijera Prometeja, po Eshilu, u Cirihu. 1970 Angažovan kao dramaturg u slavnom Berliner Ensemblu. Predstava Filoktet, koja se u meduvremenu iz Minhena sa istim ansamblom preselila u Hamburg (Deutsches Schauspielhaus), prikazuje se na 4. Bitefu. Müller ne dobija dozvolu od vlasti DDR da prisustvuje svojoj predstavi na Bitefu, kao što je nije video ni u Minhenu ni u Berlinu. Časopis Sterijinog pozorja Scena objavljuje Miillerovu Filoktet, u prevodu Vere Gligorijevič-Milovanov. 1971 Završio rad na drami Germania Tod in Berlin, scene iz nemačke istorije usredsredene na 17. jun 1953. (Premijera održana u minhenskom Kammerspiele 1978. u režiji Wendta). 1972 Premijera Magbeta, po Šekspiru, u Potsdamu. 1973 Premijera Cementa u BE, u režiji Ruth Berghaus. Napisao dramu Mauser po Brechtovoj drami Massnahme (prvo izvodenje 1990). 1974 Premijera komada Herkale 5 u Zapadnom Berlinu, 1975 Lessingova nagrada. 1976 Nezadovoljan konzervativnom politikom uticajnih kolega u BE u odnosu na Brechtovo naslede, prelazi u Volskbühne u Istočnom Berlinu. Napisao Leben Gundlings Friedrich von Preussen Lessinghs Schlaf Traum Schrei, pruske scene od 1700. do dañas. (Postavio Horst Laube u Schauspielhausu, Frankfurt na Majni 1979.) i Hamletmaschine. 1978 Heiner Müller gost 12. Bitefa u Beogradu povodom gostovanja Volksbühne iz Istočnog Berlina s njegovim komadom Bitka, u režiji Manfreda Kargea i Matthiasa Langhofa. Za tandem istih reditelja pravi montažu fragmenata Brechtovog Fatzera. 1979 Milhajmska nagrada za najbolji dramski tekst. Napisao Nalog (Auftrag), po motivima pripovetke Svetlost na vešalima Anne Seghers. Premijera Hamletmaschine na francuskom

jeziku u teatru »Gérard Philipe« u Sen Deniju 30. januara 1979. godine. Nemačka premijera održana posle francuske, u Esenu 1979. godine. 1980 Dobija prvu režiju: postavlja svoj komad Nalog (Der Auftrag) u Volkbühne u Istočnom Berlinu, zajedno sa Ginkom Čolakovom. Premijera održana 16. novembra 1980. Po Lakloovim Opasnim vezama piše Kvartet (Quartet). Ljubiša Ristič u Ateljeu 212 režira 1981. godine Müllerov komad Cement po romanu F. Gladkova, koji je Ristič več režirao u Slovenskem narodnom gledališču u Ljubljani. Scenograf: Miodrag Tabački. Igraju: Petar Božovič, Ljiljana Dragutinovič, Aljoša Vučkovič, Svetozar Cvetkovič, Dara Džokič (u alternaciji Olga Kacijan) i Radko Polič iz Ljubljane, i drugi. 1982 Postavlja Nalog u Bohumu u Zapadnoj Nemačkoj. Sa Ginkom Čolakovom postavlja Magbeta u Volksbühne. Premijera Kvarteta u Bohumu, u režiji B. K. Tragelehna. 1983 Premijera komada Obala dubrište Medeja kao materij al PREDEO sa Argonautima u Bohumu, u režiji tandema Karge-Langhof. 1985 Nagrada Georg Büchner. Počinje da radi na pentalogiji Volokolamski drum (Wolokolamsker Chaussee), po istoimenom romanu sovjetskog pisca Aleksandra Beka, koju završava 1988. godine. U Beogradu, u izboru Branke Jovanovič izlazi u izdanju »Rogoza« Pet drama Heinera Mullera, Mašina Hamlet, Medeja, Nalog, Kvartet i iz rukopisa preveden Opis slike (Bildbeschreibung), svili pet u prevodu priredivača, s tim što je prve dve drame prevela sa Mirom Erceg. 1986 Državna nagrada DDR. Početak višegodišnje saradnje sa Robertom Wilsonom. Za Wilsonovu predstavu Alkestide Heiner piše pojedine sekvence. Wilson režira Mašina Hamlet u Thalia teatru u Hamburgu. 1987 Robert Wilson režira Quartett za Theater der Welt u Štutgartu. 1988 Izvođenje svih pet delova Volokolamskog druma u minhenskom Kammerspiele (režija Hans-Joachim Ruckhäberle). 1990 Kleistova nagrada. Postaje predsednik Akademije umetnosti DDR-u Istočnom Berlinu. Postavlja Šekspirovog Hamleta i svoj komad Hamletmachine u Deutsches Theatru kao jednovečernju predstavu. 1991 Evropska nagrada za dramsko delo. Müller režira u Deutsches Theatru kao jednovečernju predstavu svoje drame Mauser, Kvartet i Findling. 1992 Objavljuje autobiografiju Rat bez bitke, Život u dvema diktaturama (Krieg ohne Schlacht, Leben in zwei Diktaturen), izdavač Kiepenheuer & Witsch. 1993 Postaje jedan od direktora Berliner Ensembla, pored Petera Palitzscha, Petera Zadeka, Matthiasa Langhofa, koji übrzo daje ostavku, i Fritza Marquardta.