Bitef

mačem dade mi znak. Izgledao je kao stari Rambus iz Körsera Kad sam se približio, dočeka me sa uvredama i gumu na brod, udariviši me po ledima Besno se okrenuh, ali me baciše u ucrobu piovila i tu saznah da sam na robovskom brodu. Onda sam se probudio. (Hans Krisdjan Andersen, Dnevnid 1873 ~ 1875) HANS KRISTIJAN ANDERSEN (1805 - 1875) 1805. Hans Kristijan Andersen roden je 2. aprila u Odenseu. Ne zna se na kom mestu je roden, iako usmena tradidja navodi zgradu na uglu Hans Jensensstraede/Bangs Boder (deo današnjeg Muzeja HKA) kao mesto na kome se rodio. Piva stalna porodična adresa bila je u Munkemfllesreaede 1807 - Andersenov doni do 1819. Otac mu je bio siromašni obućar, a majka pralja 1812. Prva poserà pozorištu u Odenseu, gde se dečakova mašra uobličila i usmerila. 1816. Otac umire od bolesti zarađene tokom vojne službe u Napoleonovim ratovima (1812 - 1814). Majka se preudala 1818. 1819. Nekoliko meseci posle (luteranske) krizme, HKA odlazi u Kopenhagen da oproba sreću u Kraljevskom pozorištu. Uz

podršku dobročinilaca koje je brzo našao iako je i dalje bio veoma siromašan, tri godine je pokušavao da se probije u pozorištu kao igrač, pevač odnosno glumac. Dobročinitelji su mu obezbedili пеке privarne časove, ali je Dobrotvomu školu u Odenseu pohadao neredovno i nije imao mnogo koristi, 1822. Kad su se svi pokušaji da se probije pokazali neuspesnim, HKA je, u očajanju, podneo nekoliko komada, koji nisu prihvaćeni. Direktor pozorišca, međucim, primerio je da ima dara, pa mu je ponudena kraljevska stipendija za Slagelsku gimnaziju. Jonas Collin, clan Pozorišnog odbora zadužen za finansije, prihvario je da mu bude staratelj. 1826. Kad se Simon Meisling, direktor škole u čijoj kuä je HKA živeo, presella u Elsinor, HKA je krenuo za njim. Pod represivnim uslovima, kod Meislinga piše svoju čuvenu pesmu Dete m итоги. 1827. Collin reaguje na njegove žalbe koje se odnose na ponašanje Meislinga i ispisuje ga iz škole. HKA se seli u Kopenhagen i do mature pohada privarne časove. Iste godine objavljuje nekoliko pesama u vodeéem listu Kpbenhams flyvende Post. Detena итоги pojavljuje se u listu na danskom i nemačkom jeziku. 1828. HKA se upisuje na Kopenhaški univerzitet. Godimi dana kasnije, polaže Examen Philologicum etPhilosophicum, sto je prijemni ispit za prave studije. 1829. Zvanični nastup sa prvim proznim radom, fantazijom inspirisanom E.T.A. Hoffmannom, Putovanje peške i prvim pozorišnim komadom, vodviljom Ljubav и kuli Nikai. Oba dela su doživela uspeh. 1831. Fantazije i skečetn, najuticajnija zbirka pesama mladog HKA. Putuje u Nemačku, gde upoznaje pesnika LudwigaTiecka u Drezdenu i Adelberta von Chamissoa u Berlinu. Po povratku, iste godine objavljuje putopis Slike и send. 1832. HKA piše stihove za operu-baladu, i svoju prvu autobiografiju, Levnedsbogen koja je ostala nepoznata i neobjavljena do 1926.’ 1833/34. Zahvaljujući stipendiji, HKA putuje po Nemačkoj, Francuskoj i Italiji na putu za Riin, gde se pridružuje danskoj umetničkoj koloniji i sklapa prijateljstvo sa vajarom Bertelom Thorvaldsenom. 1835. Objavljuje prvi roman Improuizator, zasnovan na italijanskom iskustvu i dve prve knjižice Bajki ispričanih za decu. Narednih godina piše nekoliko komada i romana. Romani su übrzo prevedeni na nemački, švedskii holandski, a jedan čak i na ruski jezik. 1837. Prva poserà Švedskoj, gde HKA upoznaje švedsku književnicu Fredriku Bremer. Posle posete Kopenhagenu, francuski pisac Xavier Marmier piše biografski čkanak о HKA uz francuski prevod pesme Dete na итоги. Clanak Vie d’un poete pojavio se u „Revue de Paris“ i imao odlučujući uticaj na upoznavanje Ewope sa HKA posto je reprintovan, preveden i navođen na nekoliko jezika. 1838. U prvoj knjizi Sörena Kerkegaarda Iz dokumenata nekog