Bitef

lako je napunio 85 godina, Szajna je i dalje aktivan. U svom najnovijem stvaralastvu prikazuje veoma licnu viziju sveta - sveta koji se raspada i tezi samounistenju ( Mravinjak, Njuske, Senke, Geneticki inzenjering i dr.), о сети najbolje govori njegova najnovija, ogromna izlozba и Berlina, otvorena februara 2007, na prostoru od 2500 m 2, kao i vise radeva koji ga trajno predstavljaju и najpoznatijim muzejima sveta.

Drugi svetski rat, koncentracioni logori, komunizam i totalitarizam ostavili su neizbrisive tragove и pameenju autora, koji se ogledaju и preosetljivosti i straba od okrutnosti i brutalnosti coveka i sveta. Njegova umetnost и celini tematski je prozeta raspadanjem, nasiljem, ponizenjem, zlom i smreu. Sàm umetnik cesto govori da je Ausvic „cenzura.sveta", mada nastoji da и svom stvaralastvu ne izrazava svoja neposredna iskustva, vec se trudi da svet i istoriju sagleda sa distancom: gorko lieno iskustvo coveka XX veka „drugih", naime, umetnik Józef Szajna dozivljava znatno sire i snaznije kroz viziju propasti nase civilizacije i njenih vrednosti. Tu viziju je ostvario и svojoj poslednjoj pozorisnoj predstavi Tragovi (Turska, Izrael) i и svom najnovijem likovnom delu: Нитка pameenja ipomirenja и Ausvicu, visine 30 metara, sa skulpturom Prelaz- 2005. postavljenom na vrhu, bice nadnacionalnog i nadverskog karaktera, dok ce se unutar humke naiaziti rotonda s veenom vatrom. Ideju za to délo, kojeje autor izlozio 1994. godine, podrzava vise romskih, jevrejskih i hriscanskih organizaeija iz celog sveta, и znaksecanja na to da je и Ausvicu stradalo vise od milion i po ljudi - pripadnika tih zajednica.

Józef Szajna je i kao coveki kao umetnik poznat stanovnicima Srbije, posebno Beograda. Poznatje, pre svega, zahvaljujuci Bitefu, na коте je, za predstavu Majakovski, 1979. dobio nagradu ovog, prema njegovom misljenju, najznacajnijeg (estivala avangardnog pozorista XX veka.