Borba, 24. 04. 1990., S. 4
: x | ' 24. april 1990. NEVNIK i BORBA, utorak 170 strana
PREDSEDNIŠTVO OK SK KUMANOVA
Uvoz medijskog rata
Tendenciozni napisi i prilozi o sednici OK SK samo su podgrejali medijski rat u zemlji
Kumanovo. Predsedništvo OK SK Kumanovo raspravljajući o ocenama i reagovanjima, u javnosti nakon održavanja skupa kumanovskih komunista od 9. aprila ove godine, izdalo je saopštenje u kome se ocenjuje da je u sredstvima javnog informisanja, kako u SR Makedoniji tako i u drugim republikama i pokrajinama ovaj skup različito ocenjen. Pored praviinog tumačenja skupa, na žalost, bilo je i više neistinitosti, i tendencioznih napisa i priloga u sredstvima javnog informisanja, što samo podgrejava i tako prisutan medijski rat u zemlji. Ono što posebno zabrinjava je što se medijski rat intenzivira i u SR Makedoniji, u vezi i preko skupa kumanosvskih komunista. Odgovorno tvrdimo da je i pre održavanja skupa u nekim sredstvima informisanja bila data apriorna kvalifikacija da je on uvoz antibirok :atske revolucije, a na os-
V
novu tendencioznih i paušalnih ocena, što se nije potvrdilo na samom skupu. Prema tome, to je bilo pripremljeno za medijski rat da bi on dobio u žestini, posle održavanja skupa, kaže se u saopštenju. Preko ovog skupa u našem sJoženom stanju obezbeđeno je pravo javnog mišljenja i deo je angažovanja da se ne primeni nijedna od suprotstavljenih opcija koje u stvari predstavljaju i glavni izvor medijskog rata. Naprotiv, i ovde podvlačimo da skup nije zagovarao rascep u SK Makedoniji i SKJ, kako se to tvrdi u nekim javnim glasilima, stoji u saopštenju. Nasuprot ovakvim ocenama o održanom skupu bilo je i mnogo realnih ocena i izraženih podrški kako u sredstvima javnog informisanja tako i direktnim obraćanjem telegramima i pismima, koja su pristigla iz SR Makedonije i drugih delova zemlje. S. NIKOLOVSKI
SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA JUGOSLA
GODINI
Prosečna zarada 115 maraka
Izvoz povećan za 6, a uvoz za 13 odsto 6 Industrijski proizvodi poskupeli za 2.748 procenata, a troškovi života porasli za 2.814 odsto 0 Smanjeno učešće privrede u raspoređenom dohotku na 56,5 odsto, a povećane
opšta i zajednička potrošnja realno za 3,6 procenata
Koliko je ko zaradio
Prosečna mjesečna zarada u BiH prošle godine iznosila je 637 konvertibilnih dinara, u Crnoj Gore 615, u Hrvatskoj 807, u Makedoniji 585, u Sloveniji 1.151, u Srbiji bez SAP 840, na Kosovu 458 i u Vojvodini
Beograd. — Opšta ocena poslovanja jugoslovenske privrede u prošloj godini je sumorna i loša. Zbog brojnih teškoća koje su prenete iz ranijih godina inflacija je u decembru 1989. u odnosu na isti mesec 1988. iznosila (mereno rastom cena na malo) 2.765 odsto, a i većina drugih pokazatelja je bila negativna. To je rekao Momčilo Graovac, pomoćnik generalnog direktora SDK Jugoslavije u jučerašnjem razgovoru sa novinarima o finansijskim rezultatima poslovanja privrede i vanprivreda zemlje u prošioj godini. .
— Ovo je prvi obračun po novom Zakonu o SDK koji je donesen nakon četiri izmene starog zakona prošle godine, kaže Graovac. — Izveštaj o poslovanju podnelo je 25.166 pravnih lica u kojima je zaposleno 5.477.512 radnika. Re-
844 dinara.
Po granama najveće zarade su imali zaposleni u cevovodnom tran- Struktura je nepovoljna, jer je 55,2
„sportu — 1.677 dinara, zatim u vazdušnom saobraćaju 1.575, u spoljnoj
trgovini 1.492, u baknarstvu 1.422, u pomorskom saobraćaju 1.342 di- Voda i usluga na domaćem tržištu,
nara itd. Najniže zarade imali su radnici u stambenoj delatnosti — 459
dinara, u ličnim uslugama — 524,
a u proizvodnji gotovih tekstilnih
proizvoda 581, visokogradnja — 597 dinara itd. pif 31: (52 VWigriieiee KTA NEP 2 ZETA PF aNTi-K aaa PRA OI BR Ear P pr VNITL zi
zultati koje su ostvarili nisu ni malo sjajni: industrijska proizvodnja je povećana za jedan odsto, građevinski radovi su smanjeni za jedan odsto, realni promet u trgovini na veliko i malo je pao za 14, u ugostiteljstvu čak za 29 procenata, a u
U SELU DONJE LJUPČE KOD PODUJEVA ČEKALI SU SUGRADJANINA
Demaći nije stigao
Umesto pomilovanog „albanskog Mandele“ stigla je milicija, koja je zamolila skup da se rasturi jer nije pri-
javljen, i meštani su se mirno razišli
neću da pristupim nijednoj stranci
Priština. — Oko 5.000 građana “okupljenih u sclu Donje Ljupče nadomak Podujeva, uzbuđeno je čekalo da se juče pojavi Adem Dcemaći, jedan od političkih zatvorenika sa najdužim stažom u Jugoslaviji. Za tu priliku pripremljena je improvizovana pozornica i postavljeno ozvučenje. Okupljeni su satima čekali Demaćija, koga su Albanci već nazvali jugoslovenskim Mandelom. Nakon 28 godina, koliko je proveo u zatvoru, Dcmaći je trebalo da izađe iz zatvora u oktobru ove godine, ali njega je zajedno sa stotinak drugih politič-
kih zatvorenika pomilovalo Predsedništvo SFRJ i već je stigao u Prištinu.
U njegovo rodno selo stigle su jake snage milicije, saveznog, republičkog i pokrajinskog SUP, a u milicijskoj koloni nalazio se i vodeni top, dve samohotke sa automatskim oružjem i nekoliko specijalnih vozila.
Posle upozorenja milicije preko megafona da se okupljeni raziđu jer skup nije prijavljen oni su to učinili sa podignuta dva prsta u vis u obliku slova V i povicima „demokracija, demokracija“. Tako
je sve prošlo bez ikakvih incidenata. Milicioneri su rukovodioce mesnih zajednica upozorili „da je skup trebalo da se najavi u Skupštini opštine Podujevo i da ne bi bilo nikakvih problema da se on održi, ali pošto to nije učinjeno, skup je neregularan i njegovo održavanje nije dozvoljeno“.
6 U izjavi za neka sredstva informisanja, Demaći je rekao:
— Podržavam narodni pokret Albanaca za ulazak u Evropu. Podržavam sve alternativce na Kosovu, pa i SK, koji se na žalost birokratizovao i nema kontakta sa
e Adem Demaći: Podržavam sve alternativce na Kosovu, pa i SK, ja
narodom. Ja neću da pristupim nijednoj alternativnoj političkoj stranci na Kosovu.
Odgovarajući na pitanje kakvi su mu dalji planovi, Demaći je rekao: — Došao sam sa planom da se nastavi ovo ponašanje Albanaca, a ono je takvo da se traži demokratija, ravnopravnost, sloboda i da se uspostavi pravna država i poštovanje ljudskih prava. Došao sam s nadom da će Jugoslavija poštovati sve međunarodne konvencije koje je potpisala.
S. HADERDJONAJ
politicki felit0n KAKVA JUGOSLAVIJA MOŽE OPSTATI I NAPREDOVATI?
Partija demokratskih komunista
Kako je, i da li je uopšte moguć u svemu bitno drugačiji socijalizam od ovog koji je do sada stvaran i življen kao praksa, i kako graditi jednu novu demokratsku,
pluralistički konstituisanu Jugoslaviju, kako se odupreti silama njene dezintegracije i prinudne integracije
Piše: Zoran Vidojević
... Očigledno je da je jedan model, koji zovem partijskim socijalizmom, doživeo krah i da se rekonstrukcijom tog modela ne može ništa uraditi. Time se i bavim u svojoj poslednjoj knjizi „Kraj partijskog socijalizma“. Sve njegove sistemske prepravke do sada nisu dale nikakve valjane rezultate. A pod partijskim socijalizmom, najkraće rečeno, podrazumevam posebnu ideološku, političku i ekonomsku formaciju društva u kojoj jedna vladajuća partija, komunistička ili slična, sebe smatra tvorcem i garantom socijalizma, ima status istorijskog i sistemskog nad-subjekta, celokupni život je po partiji, ona je svenadležna, sveregulišuća i sveprisutna.
Žikino u vremenu koje obeležava, pre svega, rušenje, često gola negacija jednog sistema koji je izBubio svoje istorijsko opravdanje, a pretendovao na svetsko-istorijsku misiju, isijavanje i širenje čiste suštine socijalizma. To vreme, a vreme je proces života, pored ostalog karakteriše drama pluralizacije u kojoj su.,ljudi gladni i žedni demokratije, i gde često isplivava sav onaj mulj pred-građanske svesti i trulež prošlosti, Ta kritika dosadašnjeg sadržaja i likova socijalizma koja ostaje na nivou puke ne-' gacije i koja odbacuje svaku mogućnost socijalizma kao takvog, 'mora se razumeti u jednom konkretnom istorijskom osvetljenju. Istovremeno, mora se lučiti svc ono što je racionalno u toj kritici od projekata novih totalitarnosti. U političko-duhovnoj atmosferi našeg savremenog društva priprema se tlo za odustajanje od svakog socijalizma i svake Jugoslavije, i sve češće javljaju stavovi da su i jedno i drugo od samog početka i u svemu promašaji, da su oni, kao takvi, istorijske nakaznosti. Naravno, može se naći puno empirijskih dokaza za mnoštvo promašaja i kad je rečoo socijalizmu i kad je reč o konstituciji ovakve jugoslovenske države. Međutim, ovde je reč o jednom opštem shvatanju društva i države, o pitanju istorijske smislenosti i legitimiteta veze socijalizma i Jugoslavije. Utoliko pre se mora odgovoriti na pitanja: kako je, i da li je uopšte moguć u svemu bitno drugačiji socijalizam od ovog koji je do sada stvaran i življen kao praksa, i kako graditi jednu novu demokratsku, pluralistički konstituisanu Jugoslaviju, kako se odupreti silama njene dezintegracije i prinudne integracije, pri čemu se one u određenim slučaje-
; i | u ·
vima i poklapaju. Jer samo takva Jugoslavija može opstati i napredovati. Istorijsko sahranjivanje
Nije ni malo slučajno što se zbiva neka vrsta novog istoriiskog susreta apriornog anti-jugoslovenstva, nacionalizma i šovinizma, na jednoj, i antikomunističkog totalitarizma, na drugoj strani. Mnoštvo ljudi doživljava prave drame kad se u njihovu svest i duše svakodnevno uvlači pomisao i strah da sve može da propadne. Naravno, neki to doživljavaju kao istorijsku šansu za preporod svoje nacije i za vlastitu promociju. Masovna psihologija, čini mi se, danas se kreće između dva ekstrema, izmcđu rastućeg defetizma, i zanosa obeleženog preteranim očekivanjima od nestanke dosadašnjeg društvenog modela. Između tih polova je ono socijalno raspoloženje koje je u znaku napora najugroženijih za održanje elementarne cgzistencije, odnosno borbe za preživljavanje. Istovremeno, javlja se jedna veoma prizemna ideologija opela socijalizmu kao takvom, koja krah jednog sistema u kome jedva da je bilo ičeg od socijalizma, uzdiže na nivo teorijsko-ideološke i političke nekrofilije prema svakom projektu i pokušaju socijalizma, trijumfalno zaključujući da je socijalizam i kao ideja, sadašnjim zbivanjima, istorijski sahraA,sn. Ona samo, i to na veoma niskom stupnju misli, ponavlja već viđeno, već pročitano, već kazano, već doživljeno. U njoj je sadržana i mržnja prema celokupnoj levoj duhovnoj kulturi i tradiciji, mržnja koja prerasta u pretnju ljudima kojima je ta kultura cgzistencijalni izbor, horizont mišljenja i bivstvovanja. U pozadini te pretnje naziru se senke potpaljivača novih ideoloških lomača, koji hoće da levu misao, njene tekovine i zasade pretvore u prah i pepeo. Najavljuje se, izgleda, jedno novo olovno vreme, vreme novog Velikog inkvizitora, što govori o tome da je totalitarizam, takođe, fenomen dugog istorijskog trajanja i različitih lica i formi. Pri tom se te lomače nastoje prikazati kao plamenovi slobode i samoodbrane demokratije, kao autentično rodoljublje i domovinska svest. Staljinistička tortura nad ljudskošću, mišljenjem i slobodom zamenjuje se antikomunističkim primitivizmom i totalitarizmom. Tu ne paše danas često korišćena reč „jednoumlje“, već samo bez-umije.
Nema demokratije bez tolerancije i politički punoletnog i odgovornog individuuma, ali ni bez istorijske odgovornosti svih politič-
kih subjekata. Sukobi: politički, socijalni i drugi, koji su normalni element pluralističke demokratije, bez konsenzusa o onome šta drži društvo u njegovoj celosti, postaju društveno razorni. Demokratija i jeste sukob kojim se dolazi do saglasnosti. Misao socijalizma kao da je zabasala u područje duhovne nemoći, ograničenosti i kompleksa krivice. Dugo će trajati njen povratak samoj sebi, a još duže priprema tla za njen eventualni uzlet. Protiv-socijalistička misao danas parazitira na lošem socijalizmu, na njegovim porazima, svesna njegovih zabluda, obmana i samoobmana na masovnom ogorčenju njime. Ona ništa novo ne nudi, nije u stanju da to čini, niti joj je to nakana. Njen teorijski doseg je kratak, a njen uticaj će brzo doći do granice iza koje će se pokazati slabi temelji života od onog očigledno lošeg i
Privredi
sve teže -
U raspoređivanju dohotka privreda ostaje sve siromašnija. Tako se od nje za opštedruštvene i zajedničke potrebe u BiH uzima 41,7 odsto dohotka, U Crnoj Gori 34,9, u Hrvatskoj 43,2, u Makedoniji 38,7, u Sloveniji 46,8, u Srbiji bez SAP 46,6, na Kosovu 34 i u Vojvodini 37,9 procenata.
turizmu za sedam odsto.
0 Izvoz i uvoz: ukupan izvoz povećan je za 6 odsto, a na konvertibilno područje za 9 procenata, dok je uvoz povećan za 13 procenata, & Cene: rast cena meren je po dva osnova — na godišnjem nivou i decembra 1989. u odnosu na decembra 1988. Inudstrijski proizvo-
'di su po prvom kriterijumu posku-
peli za 1.406, a po drugom 2.748 odsto, cene na malo su porasle 1.356, odnosno 2.765 procenata, a troškovi života za 1.352 odnosno 2.814 odsto. Ovolik rast cena je posledica narušenih odnosa ponude i potražnje i nejedinstva jugoslovenskog tržišta.
U toku ove godine je došlo do naglog usporavanja rasta inflacije, tako da je ona u januaru u odnošu
oblicima realizacije modernog, demokratskog socijalizma. Socijalizam kao pokret, kao korpus vrednosti čija je dominantna, ali ne jedina teorijska osnova humanistič-.
Plivanje protiv
struje
Savez komunista, istinu govoreći, nikad nije probio model partij-
skog socijalizma. Uostalom, nisu ni postojale ontološke, društveno—istorijske, a u okviru njih, posebno ekonomsko—političke pretpostavke za stvarni proboj granica tog modela. Zato je teza o Savezu komunista kao partiji „novog, tipa” doista ostala u sferi lažne partijske samosvesti, pre svega unutar sloja zabluda, ali nužnih zabluda, njegovih rukovodećih instanci o vlastitom biću i realitetu društva u kojem deluju. Ali, je belodano da Savez komunista nikad nije bio isto što KP Rumupije, naprimer, ili KP Čehoslovačke, doskorašnja Poljska ujedinjena radnička partija, Jedinstvena socijalistička kpartija DR Nemačka, i da ne ređam dalje. Ne bi se smelo zaboraviti da i u ovom konglomeratu, ovom antagonističkom političkom polju ovoj samorazarajućoj političkoj i ideološkoj praksi kakav je Savez komunista danas ipak postoji onaj njegov deo koji jeste, bez rezerve, svojim socijalnim položajem, interesima i vrednostima — opredđeljen za demokratiju u društvu kao celosti iu partijskim okvirima. Oni koji ga čine dugo su se opirali, a i danas se opiru neostaljinizmu i šovinizmu, zloupotrebi vlasti od raznovrsnih lokalnih partijsko državnih velikaša i globalnih partijsko— državnih momarba. U nedostatku drugih levih i demokratskih partija, njima je u Savezu komunista. bilo najteže, jer su često ideološki i politički proganjani. Neki su morali izaći iz takvog Saveza komunista. Neki, čak većina, 5u u njemu ostali i nastavili plivanje protiv struje.
lažnog što se podvodilo pod pojam socijalizma, Ali, ona ima izvan-teorijsku, ideološku funkciju kao primarnu. I tu je veoma uspešna. Pravi problem modernog socijalizma nije samo u tome kako stvoriti njegove nove socijalne i političke subjekte, kako izatkati mrežu institucija slobode i pravne države. Pravi problem je u tome kako da socijalizam zadobije novi smisao, novo značenje' i novu uverljivost..To bi moralo prethoditi svim strategijama i političkim
ki marksizam, uvek je vezan za određenu koncepciju drlištva socijalne pravde, za jedan istorijski pogled odozdo, za sudbinu onih koji najmanje imaju u pogledu prihoda i u pogledu moći. Ne zaboravimo, skupina modernog proleterijata, intelektualnog i manucinog, nije marginalna, a skupina modernih najamnika je još veća u svim savremenim društvima. Zato je besmisleno proglašavanje svih tih silnih smrti socijalizma. Drugo je pitanje što se moderni socijalizam ne može vezivati samo za one koji najmanje imaju, što bi taj pogled
MIĆA MILORADOVIĆ
odozdo bio „žablja perspektiva“ ako ne bi bio pogled i na one delove društva koji su sposobni da svo-
je znanje pretvaraju u snagu druš-.
tvene emancipacije, te stoga i zamajac kretanja ka društvu veće pravednosti, ako socijalizam ne bi postojao nova kultura života...
Imitacija istrulelih likova
Sve to u većoj ili manjoj meri može zadesiti i naše društvo, i to uskoro. U tom političko-duhovnom horizontu ustaljuju se i' postaju konjunkturnim politički manirizam, metodi podražavanja, proizvodnja loše shvaćenih zakonitosti, ili kontigentnosti istorije. Izostaje ne samo paskalovski smisao za nijanse, nego i smisao za krupne razlike u društveno-istorijskim situacijama. Od originalnosti po svaku cenu prelazi se u suprotnost — u proizvodnju pseudoidentiteta stanja u našem društvu i u drugim društvima doskorašnjeg
· realnog socijalizma, te se na osno-
vu totalnog izravnavanja tih situacija teži istim strategijama i političkim potezima. Oblikuje se jedan nov sistem imitacije, jedna nova pseudo-konkretnost, jedna nova dogma prema kojoj se iz modela partijskog socijalizma može izaći samo tako što se slede isti obrasci njegove destrukcije. Traže se ona rešenja koja se manje-više zadržavaju na imitaciji već istorijski istrulelih likova nižerazrednog građanskog liberalizma...
Danas se ne može biti samo marksista da bi se bilo socijalista. Uostalom, da li se uopšte može nositi drama vremena i tragati za ljudskom emancipacijom samo na način jedne jedine teorije, Mislioci
J Sas O ŠotvoVe PRIVREDE U PROŠLOJ vVESTPDOVESTPOVESTPOVESTPOVESTPD aun ii nin pinap nio a ia. sr oona
na decembar iznosila 142 odsto, u februaru 114, a u martu 105 odsto. U narednim mesecima se očekuje manji rast od planiranih jedan odsto mesečno.
0 Ukupan prihod: zbog visokog rasta cena iznosio je 619,3 milijarde konvertibilnih dinara.
odsto ostvareno prodajom proiz-
a 11,9 odsto na stranom. Ukupni rashodi su bili tek nešto niži od prihoda i iznosili su 598,4 milijarde, a bruto dobit 43,2 milijarde.
e Gubici: bruto gubitak poslovne godine iznosi 27,6 milijardi, a tekući gubici 30 milijardi od čega se 51,5 odsto odnosi na gubitke na supstanci. Tekući gubici predstavljaju 27,3 odsto ostvarenog dohotka i najveći su u industriji — 76,5 procenata. U „minusu“ je bilo 5.656 pravnih lica sa 1.857.480 zaposlenih. 0 Raspodela dohotka: i pored svih opredeljenja, privredi ostaje sve manje dohotka. Prošle godine njoj je ostalo svega 56,5 odsto, dok je za opštu i zajedničku proizvodnju od nje uzeto 43,5 procenata njenog dohotka. Realni rast prihoda za sve vrste potrošnje bio je 3,6 odsto. ·
6 Akumulacija: iznosila je svega 9,6 milijardi ili 7,7 odsto raspoređenog dohotka i bila je tek jednu trećinu od iznosa gubitaka.
e Lični dohoci: prosečni mesečni čisti lični dohodak'iznosio je 803,6 dinara ili 114,7 maraka! To je 60 odsto prosečnog mesečnog bruto ličnog dohotka, ali su 40 odsto „pojeli“ sizovi i budžeti DPZ koji su zabeležili visok rast.
0 Obrtna sredstva: u ukupnim obrtnim sredstvima zalihe i potraživanja predstavljaju 81,8 odsto. Vrednost zaliha procenjena je na 188,5 milijardi, potraživanja od kupaca bila su 136,6 milijardi, a obaveze dobavljačima 128,4 mili-
jarde. J. KESIĆ
se ne ređaju jedan ispod drugog, nego jedan pored drugog. Od svih treba tražiti ono najbolje. Ako nema uslova za jednu veliku misaonu sintezu tog najboljeg, ma odakle dolazilo, zašto se onda ne opredeliti i za svojevrsnu eklektiku? Zašto bi to bio pežorativni pojam? Ni jedna ideja, a pogotovu ideologiia, ne bi smela da proguta čoveka, da ima neprikosnoveni status. Ne bi se smelo dogoditi da se jedna vrsta doping-ideologije zameni drugom vrstom te iste ideologije i da jedna halapljivost za vlašću bude samo zamenjena drugom.
Krah sistema partijskog socijalizma istorijski je progresivan, i to je možda danas jedno od najvećih događaja novije istorije Evrope.
Sadašnja grozničava trka da se što pre promeni ime partije komunista, govori o tome da se brka redosled poteza, da sc bespretpostavno misli i deluje. Nije reč o tome da je to ime jednom zauvek (dato i zadato, ono se može, pa i mora, menjati ako to nalažu OZbiljni razlozi. Na toj osnovi valja razmifljati i o najboljem imenu savremene partije demokratskih komunista koje je saglasno smislu, sadržini i pravcu globalnih društvenih reformi u pravcu demokratskog socijalizma. Međutim, pre svake promene imena, morala bi postojati vrlo jasna strategija kretanja ka takvom socijalizmu. Ona bi morala biti prepoznatljiva svakom čoveku zainteresovanom za stvar jednog bitno drugačijeg socijalizma koji radikalno raskida sa svim onim što se pod socijalizmom podrazumevalo, a bilo mu je sušta suprotnost, i istovremeno, otvara nadu i realnu perspektivu da socijalizam može biti sistem koji daje i više i bolje od onoga što pružaju razvijena građanska društva, ili bar da ne pada ispod nivoa dostignuća tih društava, posebno u pogledu političkih sloboda i prava čoveka. Morale bi se-izvršiti temeljite strukturalne reforme u partiji koja želi da napravi spone sa savremenošću, pre svega duboka demokratizacija na: svim njenim nivoima. Ako se novim imcnom pokrije sadržina koja je već u pogledu svoje progresivnosti odavno iščilela, onda sama ta promena nema nikakvog smisla. Isto tako, ako promena imena treba da se izvrši samo radi prilagođavanja taktičkim potrebama dobijanja glasova na izborima, onda ona ima sasvim drugo značenje i drugačiju funkciju. Sumnjam da će takva promena ma koliko mogla izgledati zvučna i atraktivna, izbaviti partiju od mogućnosti političke marginalizacije, pa i političkog poraza. (Nastaviće se)
DOBITNICI „MASLEŠINE“ NAGRADE: Sarajevo, dodjelu naj ada za nauku „Veselin Masleša odlučio jk
dg a ov godinu dodeli tri nagrade i to akademiku Dževadu Hoi
a
za naučno delo: „
Tepiću 8
1856-1878“,
rali Bosne i Herceg
aprila. (J. Ć.) SRPSKOG LEKARSKOG DRUŠTVA: w.
JUBILEJ daaa . godine postojanja i rada u Domu Srpsko, ograd. — a aa je juče svečana akademija, dodeljene na. lekarskog ru ielo, naučni rad, organizaciju zdravstvene službe, Prim saradnicima i najboljim studentima medicinskih i stomato: loških fakulteta Srbije. a: i Dom u ulici D LD preseliće se u novi u ulici Džordža Vokiiena | i -će ha 'Tednom mestu biti smešteni „alfa i Omega srpske medicine“. (B. P.)
KU NA: Beograd. — Juče je u Domu Jugoslo.. ODRI We u Beogradu održana peta sednica Komiteta venske cije Saveza komunista Jugoslavije u Jugoslovenskoj narod. DOAJEN bkG je saopšteno, rezimirani su stavovi komunista u Ju. Bosloveakkoj narodnoj armiji u te Sa ioiesetii pitanjima preobi
j ista Jugoslavije. BIO , sadržaju | San i. ai Cdpžavariju kongresa Saveza komunista! JddBalavije Tim povodom pokrenuta je inicijativa koja će biti upu: čeda na razmatranje nadležnim organima Saveza komunista Jugo lavije.
„USMERENA“ SREDSTVA FONDA: sarajevo. — U
; i Ž ; ine, u okviru Koordinaciono noj komori Bosne i Hcrccpovine, O : Će žć usmjeravanje sredstava Fonda za nerazvijene dijelove
i j Ž j druženih sred.
ie — postignuta je saglasnost o angažovanju neudr |
Replje—I| e Dosansko-hercegovačka privreda, uplatila na račun Privredne ban
ke Sarajevo. Kako je dogovoreno, suma od 54,7 mili. ona dinara biće usmjerena u P'
rojekte od zajedničkog interesa. je o realizaciji šest projekata na
„Mine.
akademiku Fabija ara ele nagrade održaće se 25.
ovine“. Svečanost
Riječ Kosovu i četiri u Makedoniji. (J. 6) Wrinwr ani II III KI NIE BIT RANIO III IK II ia ni Iiniam statistika
Koliko su nas potkradali
ad. — Od 21.280 inspekcijskih kontrola u martu, povrede propisa utvrđene su u 4.608, ili u 22 odsto slučajeva. U ovom periodu inspektori su podneli najviše prijava za učinjene prekršaje i 2.977, za privredne prestupe 431, Sudu časti 59,i34 , za krivična dela. . a
To se navodi u izveštaju Saveznog tržišnog inspektorata o kontrolama u prošlom mesecu, u saradnji sa republičkim i pokrajinskim inspekcijama, u 348, od ukupno 513 opština u Jugoslaviji. : H
e Kontrolišući primenu propisa u oblasti prometa, ce. ne i kvaliteta proizvoda i usluga kod proizvođača i trgovinskih organizacija kao i propisa kojima se sprečava narušavanje jedinstvenog jugoslovenskog tražišta, inspektori su izrekli 1.107 | mandatnih kazni. Istovremeno, zbog utvrđenih, nedostataka po raznim osnovama i privremenog povlačenja robe iz prome. ta, doneto je 1.677 rešenja. U ovom periodu, takođe, je utvrđeno da je veći broj kontrolisanih preduzeća stekao protivpravnu imovinsku korist. |
WIaWipstdgirr ZR IGrar:0EigisvE(i PIG NAGJE Taa NK au riE Oz iri IT aiu BT reanar PROVERA ZATIM PROMENA:pziština. — Povodom
posledniih pokušaja aktuelizovanja pitanja promene naziva pojedi-, nih institucija u pokrajini u nekim sredinama, koje izazivaju poli. tičke tenzije među radnim ljudima i građanima i koje se negativno. odražavaju na međunacionalne odnose Predsedništvo PK SK Koso- | va izdalo je saopštenje. | U njemu se podseća na, ranije utvrđene stavove da je potrebno da % se nadležni organi Izvršnog veća Skupštine SAP Kosova i POK \ SSRN Kosova u saradnji sa odgovarajućim institucijama pokrajine „| što pre odrede prema tome. ) Predsedništvo PK SK Kosova smatra da tek nakon toga u svakom konkretnom slučaju treba oceniti opravdanost inicijativa o promeni naziva institucija.
VEVČANI TRAŽE OPŠTINU: Struga. Vevčani su na si.
noćnjem skupu meštana odlučili da se 6. maja održi referendum „neophodnosti i opravdanosti” za formiranjc samostalne opštine. Na sinoćnjem skupu doneta je odluka o opozivu delegacija i delega- , ta u veću mesnih zajednica Skupštine opštine Struga, što praktično | znači da se suspenduju svi zvanični odnosi i kontakti sa opštinom Struga. (Tanjug)
PROIZVODNJA PALA ZA 15.ODSTO:pyiština, — 1.
dustrijska proizvodnja na Kosovu u prvom tromesečju ove godine, \ u odnosu na isti period lane, zabeležila je pad od 15,1 odsto. Samo u martu manja je za 14,7 odsto. Prema podacima Pokrajinskog za ' voda za statistiku, u prva tri meseca ove godine od 32 industrijske | grane u kosovskoj privredi samo su 4 ostvarile rast proizvodnje dok * je u 28 znatan pad. || Na ovakvo stanje u kosovskoj privredi najveći uticaj imale su demonstracije albanskih nacionalista i separatista, prekidi rada i poli: i tički štrajkovi. 2 . |
ZAHTEVI RADNIKA ŽTO PRIŠTINA: priština. —
Predstavkom, koju je potpisalo 750 radnika albanske narodnosti · ŽTO Priština, koju su adresirali na 15 saveznih, republičkih i po: krajinskih organa institucija, traže „da se oceni ustavnost i zakonitost i da se poništi odluka Skupštine Srbije o integraciji RO ŽTO u javno železničko transportno preduzeće Beograd i da je integracija izvršena mimo njihove volje“. e Svoje zahteve formulisali su u 12 tačaka, a među kojima je i ona we „da se povrati raniji status RO ŽTO Priština sa svim pravima i oba: |, vezama, kao i da se ponište sve partijske odluke kojima su radnici ,, albanske nacionalnosti nepravedno isključeni iz SKJ, posle čega je usledila i suspenzija sa posla”, (S. H.)
li OB VET Er ore EZzIEiIIFE:9r irguGriJ rare grid nei gray ofa pI sr J e air glam aiferzrirır e Međutim :
Predsednik volonter :
Beograd.— Za novog predsednika Gradske konferencije po SSRN Beograda predloženo je 78 kandidata, da bi se do juče- he rašnje sednice Predsedništva lista svela na 12 imena. O njima će se do 10. maja izjašnjavati sve opštinske konferencije, a p0- hal sle toga će se na izbornoj konferenciji odlučiti o čelnom čoveku lip najšireg fronta. . ||,
U utakmici su se našli Dragoljub Barać, Slavko Gajić,dr | Đorđe Jović, dr Prvoslav Marković, Luka Mirković, Dragan | Nikolić, Petar Oro, dr Nikola Ristić, mr Đoko Stojčić, Ranko Tomović, dr Višeslav Hadžitanović i Velizar Šerer. Obrazlažući ı ove predloge Dragan Tomić, predsednik Komisije za kadrov: E sku politiku GK SSRN, je rekao da su ostali kandidati sami TA odustali. Takođe, u toku predlaganja bilo je zahteva da se bu". dući predsednik ne bira iz sastava Predsedništva GK SSRN, , kao i da še raz; nai pisanje štampe o sadašnjem v.d. predsedni-
Beogr:
| ||
| "|
edu:
=, =
(6;
id
S.
ku Savi Škundri Predlog Komisije je da novi predsednik bude VOJO EO | M.M.
j B War iii ina Iz ui ra KIE Tr E iggi an aupı Ji e agIre E O riOENNRST Ti NAŠI NA MATEMATIČKOJ OLIMPIJADI: uda. D.
— Sredinom jula ove godine u Pekingu u Kini će se održati mat matička Olimpijada sveta. Na ovoj ŠRBtd znanja iz matematike, JU „ goslaviju će predstavljati učenici srednjih škola Miroslav Šilović i? , Splita, Alen Selimbegović iz Zagreba, Vanja Tunjić i Vladimir VI a : in ipod, Ivan Amić iz Aranđelovca i Igor Velinkka iz Suboti “1
; ; ika
#0a
JEFTINIJI TELEVIZORI EI NIŠ:Nis. — Televizori pro! ha
izvodnje Elektronske industrije Niš od narednih dana će pojeftiniti hh za novih 20 odsto, tako da će imati. nižu cenu od iROBRIR aparati — izjavio je zamenik predsednika Poslovodnog odbora ove radne bx; Organizacije Đokica Jovanović. Cena kolor televizora sa ekranom oh, 56 cm biće ispod 8.000, a sa ekranom 51 cm 6.980 dinara. Ovo sh MM ženje od 20 odsto odnosiće se i na druge proizvode E! Niš. (V.J,)
LL