Borba, 20. 07. 1993., S. 3
we ace;
BORBA UTORAK 20. 7 1993.
DRŽAVNI ODBOR HRVATSKE ZA овна тла HRVATSKO. Pa ODNOSA
Most smirivanja
na svim nivoima
| Ограгапје aerodroma Zemunik i i pontonskog Masleničkog mosta za civilni promet veliki je pregovarački uspijeh u smirivanju i unapređivanju srpsko-hrvatskih odnosa političkim putem, te poticaj za nastavak pregovaračhih,
геперзкћ тагдорота.
e To je ocijenjeno na jučcraš-
+njoj sjednici Državnog odbora Republike Hrvatske za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa pod predsjedavanjem Josipa Manolića.'
Stoga je ovaj Odbor odlučio da uputi preporuku općinama i županijama Hrvatske da formiraju na svojim nivoima, također, takve odbore za normalizaciju srpsko-hrvatskih odnosa čime Će se riješavati konkretni životni problemi.
Istovremeno, Državni odbor na nivou Hrvatske pozabavit се se formalno-pravnim pitanjima, za koje će odgovore pripremiti grupe stručnjaka iz oblasti prava, o tome što znači pojam: „političkog naroda“, što „srpska država“, a što „autonomija“, kao i kako što bolje primjeniti i iscrpiti sve mogućnosti koje Srbi-
. ma u Hrvatskoj pruža Ustav,
Ustavni zakon o osiguranju prava etničkih i nacionalnih zajednica, te različiti zakoni i uredbe poput onog o aboliciji ı drugih, koji zadiru u zaštiti ljudskih, građanskih, radnih prava. Zaključeno je to nakon gotoVO trosatne rasprave na Ovom Odboru, gdje se, također, čula potreba da se Hrvatska definira samo kao građanska (a ne i nacionalna) država jer dovoljno je
što se zove Hrvatska (predložio .
liberal Goran Granić). Posebno će se državnim organima ukazivati na slučajeve kršenja ljudskih prava, koje potenciraju ekstremisti poput onih u Gorskom Kotaru koji posebnim pritiscima nastoje smjeniti sa položaja ljude koji surađuju sa Srbima, a čine i različite oblike drugog tcrorizma. Da bi se izbjegla generalizaciја toga da su u Hrvatskoj ugrožena ljudska prava Srba (o čemu su primjere iznijeli Josip Вођкоvac, Veselin Pejnović, Zdenko
ZAGREBAČKI „VJESNIK“
Svete... i još neki članovi ovog Odbora) naglašena je potreba da se ide na javno iznošenje konkretnih slučajeva.
A, na primjedbu (Ivana Aralice) da bi, kada bi Srbi u Hrvatskoj odustali od svoje posebne države, to stvorilo idealnu situa-
riciji — i u Krajini formirane „državno-repgionalne grupe“.
Na potrebu da se u riješavanju hrvatsko-srpskih sporova u Jačoj mjeri treba čuti i riječ urbanih Srba, koji su izvan okupiranih dijelova, Milorad Pupovac Je najavio skoro nastajanjc nove stranke koja bi, na osnovama najbolje tradicije srpsko-hrvatskih odnosa, doprinijela liberalizaciji ukupnih odnosa. Tome se na indircktan način usprotivio
Veselin Pejnović (inače član ru-
Preko mesže сето реке
Zagreb. Pontonski most kod Maslenice, тој je u nedelji otvorio hrvatski predsednik dr Franjo Tuđman, još nije Osposoblijen za promet automobila, nego je preko njega dopušten-samo prelaz pešaci-
та.
U Zagrebu je juče objavljeno da preko mosta тога да ђиде presvučen asfaltni sloj kojim će se izravnati različite visine pojedi-
nih nosača pontona.
Najavljeno je da bi poslovi oko asfaltiranja mogli da budu završeni do kraja ove nedelje i da bi tada preko masleničkog mosta, konačno, mogao da bude uspostavljen i automobilski saobraćaj.
Se e S O НА ПА nu u.
ciju za međusobne pregovore, predsjednik Odbora Josip Manolić diplomatski je uzvratio da se zbog tog generalnog stava išlo
u rat, te da sada pojedina pita-
nja treba riješavati sepmentarno, za što su — po pregovaraču sa hrvatske strane Slavku Dego-
Političko-diplomoetska pobeda Hrvatske
Zagreb. — Hrvatski mediji, povodom otvaranja mosta kod Maslenice i acrodroma Zemunik, ocjenjuju da „Dalmacija više nije otok“ i da je za prcgovaračkim stolom Hrvatska „postigla.još jednu političku i plo: = „_sku pobjedu“. 5
п „„Mjesnik”. парјавауа а ле ро-: - убтргапје „јитпе i kontinental е: | Нруаке",.
· uprkos
pariskd 5
78 iformisanja posveti : _ jan prostor: 'otvaranju-
Б svako Odsustvo. komientara. Do _ gađaji su registrovani onako kako su se zbili, uglavnom = Su Citirane Tuđmanove reči o „simbolu ujedinjenja Hrvatske“,
Izveštači sa lica mesta konsta„tuju da je do poslednjce časa po-
ila'st слаба
"Ког mosta, ali je uočljivo OtOVO-
ta će se dogoditi sutra ili u najbližoj budućnosti.
Maslenica i Zemunik su svo'jevrstan probni kamen i to, piše
· „Vjesnik“, ne za. Hrvatsku, koja. -„Za:otvaranje tih O објеката.
ima" Sva: zakonska Si
nje topova: tumači зе: direktnim
vića- “prethodnog dana u Ženevi. gdc se:razgovaralo o novom planu za Bosnu, ali su sigurno bile dotaknute i „ostale aktucInc tcте“, у. 5.
i УУ абречвр Бргоубдепје | “sporazuma fduta, prema-oceni Komiteta
ЈЕ р та. ДЕ 5гапа 0: trdjnorh
(dogovorom. Tuđmana i Miloše-, ·
kovodstva SNS), čemu je odgo„voreno da i Srbi mogu imati ' stranački pluralizam, koji će pomoći normalizaciji odnosa između Hrvata i Srba u Hrvatskoj, kao i državnih na nivou Hrvatske i Srbije, odnosno SRJ.
G. Gojak
DRŽAVNI KOMITET RSK Prilika
za dokazivanje i UN
Knin. — Povodom puštanja u
, saobraćaj pontonskog mosta na
Maslenici i acrodroma Zemunik Državni komitet Republike Srpske Krajine (RSK) u jučeraš„njem saopštenju upozorio je na. "rnogućnost da predsednik Rcpublike Hrvatske (RH) Аг Ега- ·
njo Tuđman BT Za –
če ;UNM kao garant dogovora d Paša, okazati da :Su stvarno
при а poččial геј У
idu vatre, odnosno,
пе, koji će, kako.se saznaje, da-nas početi u Beču, komitet ističe kako je to u duhu sporazuma iz Erduta i tačke prvc rezolucije 802 Saveta bezbednosti.
Tanjug
· Ženevska
“za UN. Na njemu ·
al- nom i bezuslovnom povlačenju ву: rvatske Vojske i policije i iz Kra-
Menad Briski
DNEVNIK
ANALIZA JUGO— DOPISNIKA „FRANKFURTER ALGEMAJNE CAJTUNGA“
Brifanska ideja velika Srbija
dopisnik „Borbe“ iz Bona
Britanska ideja Je da se rat ı na а Вајеати okonča jednostrano, tako da se prizna velika Srbija; dakle, sve ono što su Srbi osvojili. Tako bi velika Srbija, na nehi način, postala naslednica Jugoslavije na Balkanu.
Do tog zaključka došao j je u analizi, koju objavljuje jučerašnji broj „Frankfurter algemajne cajtunga“, dugogodišnji dopisnik оуОр lista sa Jugoslovenskih prostora Viktor Majer.
Analizirajući sporazum o Masleničkom mostu i zadarskom aerodromu, Majer kaže da UN odavno nisu spremne da insistiraju na ispunjenju Vensovog plana.
U Beogradu se uvek tvrdilo da će odgovor na jednostrani hrvatski napad na Krajinu biti totalni srpsko — hrvatski rat. Sada se pokazalo da su Hrvati eventualno defanzivno, spremni za takav sukob, ali da ni Srbima nije stalo do totalnog rata. „Milošević je u Ženevi bio pobednik koji čini pojedine ustupke, ali, inače, zna šta mu pripada“, piše Majer.
On dalje kaže da se politički posmatrači pitaju zašto su UN i pre svega, britanski ministar spoljnih poslova Đaglas Herd poslednjih dana zauzeli tako jednostran, čak agresivan, stav prema Hrvatskoj, iako su znali da se nešto sprema. Zaključak do koga Majer dolazi naveden je u uvodu teksta.
Majer tvrdi da je u Zagrebu opšte mišljenje da) se u Hrvatskoj preti sankcijama kako bi se priklonila koncepciji velike Srbije i konačno se odrekla okupiranih teritorija. Kao i u Bosni, to bi se postiglo stvaranjem konfederacije koja ne znači ništa.
Deo nepoverenja u Zagrebu prema predsedniku Tuđmanu potiče i otuda što se strahuje da je, prihvatajući podelu BiH, praktično, pristao i na podclu Hrvatske, i da je tako doveo zemlju i položaj da bude srpski satelit. Pretpostavlja sc i da, do-
uznemirenost, a
vodeći Hrvatsku u položai satelita, Herd nastoji da pogodi Nemačku. Međutim, u Zagrebu su već odavno uvcreni da Hrvatska malo šta možc da očekuje od Nemačke i pri tom sc ističe da Bon ne nudi nikakvu političku alternativu prosrpskoj orijentaciji Londona i Pariza za koga se konstatuje da je, u tom pogledu, trenutno uzdržaniji. Šta — više, hrvatski ministar spoljnih poslo-_ va Mate Granić stekao je utisak, prilikom prošlonedeljnog razgovora sa Klausom Kinkelom da Nemačka deli antihrvatski stav većine zemalja EZ.
Međutim, prema ovoj engleskoj koncepciji, nemoguće je uspostaviti ravnotežu na Balkanu koja bi predstavljala osnovu za njegovo uređenje — biće teško uspostaviti mir ako se prihvate veliko—srpski planovi, a zanemare interesi ostalih. Zaio lord Oven i druge britanske diplomate, u poverenju, iznose tdeju da će ta protivrečnost biti otklonjena „uspostavljanjem novih jugoslovenskih veza“. Iz toga bi bila izuzeta Slovenija, ali ne i Makedonija. 2
То, пагаупо,
svuda izaziva kako se sve odvija na štetu Muslimana. ovakvo rešanje moglo bi imati dalekosežne posledice u odnosima Evrope sa islamskim zemljama. Ali, još neko je vrlo uznemircn — to su kosovski Albanci. „Očigledno da o kosovskom pitanju čije je razmatranje na Konferenciji o Jugoslaviji London VeĆ sprečio, više uopšte ne bi trebalo razgovarati, već će se njegovo rcešcnje prcpustiti Srbii“, piše Viktor Majer u „Frankfurter algemajne cajtungu“.
ITALIJANSKI ODJECI RAZGOVORA MILOŠEVIĆ — TUĐMAN
Ženevski sporazum na ispitu izdrzljivosti
specijalno za „Borbu“
iz Rima izjava Miloševića i Tuđmana nije uverila italijanske analitičarc u vcrodostojnost nji- · hovih- tvrdnji "kako Srbija i Hrvatska · nemaju nemara da -Возпи родеје теди зобот, па. štetu Muslimana.. :
Veću težinu j је; u očipia. Ovdaš:.
obostrano задоуо 5! а mom koji je: omogućio Otvaranje TOBR LOR, mosta na Masleni i zadarskog acrodroma. :Zemu
sam vth izvlači uverenje: dvojice -. ртедбедп ка да taj'sporazium dobija žnačaj „modcla, та. геба-.
а-погшанга CI| hrvatskih 00
Se 47 = пина SA Os
_ dela sera” smatra da se radi og „novoj fazi sporazumevanja između Zagrcba i Beograda koja izaziva strah i sumnju mcđu drugim narodima bivše Jugoslavije“, što „u prvom rcdu važi za bosanske Muslimanec" koji, po
a i, day: predstavlja
· njih posmatrača. dobilo njihovo:
hik: Iz zajedničke izjave se: u.
ту
Milanski арене „Korijere =
:-vo.iznuđeno priznanje da su nu с а А
"tike"
“mećuje kakc je 200 stranih nav
a ee francuskog: i
occni lista, popuštaju pred vOoJjnim pritiscima Srba i Hrvata. Jedino se u tom svetlu ovde sapledava izjava Alije Izetbegovića kako treba „praviti velikc
_.konccsije onima što hoćc terito„rijalnu podelu Bosne i Hercego-
„vine:na etničkoj. osnovi“ i njegoO-
НЕ OR OI u. dobijanju .: ·saglasnosti drage strane za otvaranje aerod.. roma. Zemunik i masleničkog · mosta. Izveštač OVOg- lista.
прага. а он за: ЕН
-austrijskop”. =
· Ovdašnji - analitičari Su pri: i пуан ocenu da је зиђо тј -815ret Miloševića i Tuđmana ни 26nevi bio „najplodniji od početka noprijatcljstava“, ali su odmah postavili pitanje „izdržljivosti“
~ srpsko-hrvatskog sporazuma.