Borba, 07. 10. 1994., S. 9

пива

· BORBA PETAK 7. OKTOBAR 1994.

ŠTA POKAZUJE'ANALIZA O JAVNOJ POTROŠNJI U SRBIJI

Za penz

Pomažući privredi hroz snižene Do kraja godine budžet pokriven,

Тапја Јакоб! 5

Drama koju penzioneri doživljavaju poslednjih meseci prilikom svake isplate penzija, izazvana” je pogrešnom odlukom vlade koja je, tokom prolećnog zasedanja skupštine, „provukla“ odluku o smanjivanju stope doprinosa na plate. Birajući između dva loša rešenja, s obzirom da su doprinosi bili izuzetno visoki (stopa je prelazila 23 odsto), a privredi nužan „zalet“ za obnavljanje proizvodnje, doprinosi ne samo da su smanjeni, nego je doneta i odluka da ovako umanjeni procenti važe retroaktivno od 1. januara. - ~

Tako je već u prvim mesecima priliv u penzijsko invalidski fond stabilizovan, a finansijeri prognozirali da ovaj fond neće imati veći deficit od planiranog, posle osam meseci primene sniženih stopa doprinosa, vlada konstatuje da je „došlo do nesklada prihoda i rashoda ovih. fondova“. Time su, kako se kaže, anulirani pozitivni efekti mera kojima je prosečna penzija određivana na niovu od 70 odsto prosečne zarade, a rast penzija vezan za kretanje zarada u privredi“.

U proteklih osam meseci, po zvaničnim podac:ma, prihodi penzijskog fonda dostigli su cif-

ru od 957 miliona dinara, a ras-

hodi 906 miliona dinara, a sadašnje praznine u u fondovima su prvenstveno posledica dodatno preuzetih obaveza uz smanjenje stopa doprinosa. U odnosu na plan za čitavu godinu prihodi čine 109, a rashodi 104 od-

sto planiranih, a ovakvo iskaka-

nje objašnjava se pogrešnim uzimanjem plate od 70 dinara kao baze za sve kalkulacije.

Kao jedna od mogućnosti koja se sugeriše je preispitivanje sadašnjeg odnosa plata i penzija (75 odsto) i smanjivanje tog odnosa naporedo sa 'роуасапјет prosečnih zarada, tim pre, kako se kaže „što je u ostalim zemljama u tranziciji taj odnos niži“.

Za osam meseci prihodi organizacija obaveznog socijalnog osiguranja imali su prihode za deset odsto veće od planiranih i rashode koji za 7,2 odsto premašuju plan. Prihodi su činili 2.001 milion dinara a rashodi 1.950 miliona dinara. Procenjuje se da će do kraja godine višak rashoda nad prihodima biti 152 miliona dinara.

Тако зе cifre ne podudaraju do detalja (zvanične i one do ko-

jih su došli stručnjaci Instituta društvenih nauka) jasno je da su polzzni utvrđeni okviri pređeni i da se reč rebalans, doduše za sada bez zvanične potvrde, spominje i u vladi. Dr Mirosinka Dinkić, iz Ekonomskog instituta prvenstveno očekuje da će rebalans biti neophodan zbog proboja u penzionom fondu i zbog izdataka za socijalnu zaštitu i dečju zaštitu jer je njihovo usklađivanje vezano za rast plata. Poslednje , dve stavke potpadaju pod jurisdikciju ministarstva za

rad, i socijalnu politiku (i bu-

džet) i već su i do sada imala manjak u kasi.

Dr Božidar Raičević takođe ukazuje na velike bilanasne proБеше u fondovima, ·najviše zemljoradničkom, zanatlijskom, a potom i radničkom. Sadašnji

problemi ne rešavaju se ozbilj-.

nim zahvatima, ni racionalizaci-

jom u toj sferi već velikim tran-

sferima iz budžeta — kaže Raičević. - |

. Naime i po zvaničnim i pc podacima do kojih su nezavisno došli stručnjaci, budžetski prihodi poslednjih meseci beleže poseban rast i znatno su veći od planiranih rashoda. Doduše, podaci Ministarstava -finansija pokazuju da su ukupni prihodi os-

U BEOGRADSKIM PRODAVNICAMA JUČE SE POJAVILO MESO IZ UVOZA NEPOZNATOG

POREKLA

Beograd. — I pored toga što najavljeni uvoz 10.000 tona mesa iz Rumunije još uvek nije počeo, juče su se u nekim beogradskim prodavnicama pojavile izvesne količine uvoznog mesa po cenama i do 70 procenata višim. O ovom kontigentu „najomiljenije hrane“ i znatno višim cenama, u Republičkim robnim rezervama

ne znaju ništa, niti u Beograd-

skoj industriji mesa „Slavija“. Kako je od nadležnih organa, uključujući i Vladu Srbije koja uvoz odobrava, nemoguće dobiti potvrdu ove informacije, svi nezvanični izvori govore o tome da mnoge klanice samoinicijativno uvOZe meso iz Rumunije preko Vršca. Miomir Paunović, stručni saradnik Robnih rezervi Srbije zadužen za uvoz mesa, među-

Šećera i ulja ima dovoljno?

Cene osnovnih životnih namirn radskim prodavnicama su šaro

ica — mesa, šećera i ulja, u beoglike, kao i situacija sa njihovom

snabdevenošću. Šećera ima dovoljno, tvrde poslovođe. U prodav-

nicama „Pekabete“ on staje po

kilogram u 1,96 dinara, u „Cen-

tropromu“ 1,85, a u „Centrokopu“ 1,25 dinara. Ulja ima samo po-

negde. U „Centropromu“ on po

litru staje 1,68 dinara, a u „Peka-

beti“ ga gotovo i nema pa se očekuje njegova isporuka.

0D JUČE -

Pecivo skuplje i do 50 procenata

Mada zvanični podaci govore da nema razloga za „inflatorno alarmiranje“, juče su mnoge privatne beogradske pekare i restoran „Kasina“ na Terazijama podigli cene peciva i do 50 procenata. Razlog je, kažu, viša cena artikala koji ulaze u sastav ovih namirnica.

— Cene osnovnih artikala — brašna, zejtina, aditiva i putera — su povećane od 80 do 100 procenata. S druge strane, i pored ovog poskupljenja, ko-

rašović naglašava da je recimo, brašno sa 22 pare otišlo na 40, a litar zejtina košta čak 2,5 dinara, zbog čega su morali povećati·cenu peciva. 7

Janovića, komercijalnog direktora Beogradske pekarske industrije i kod njih „za poskupljenje postoje svi uslovi“ — povećane cene brašna, ulja, soli, margarina i drugih komponenti — mada „BPI još uvek

i je kod nas iznosi 20 do 40 pro- nije razmatrala eventualno : cenata, mi smo još uvek najjef- poskupljenje“ — kaže Marja; tiniji u gradu — kaže Sava Ju- nović. 0.M. i rašović, direktor „Kasine“. Ju- | M. I, M.

МЕРИ НИ } Mod ck, пр

Prema rečima Radeta Mar-

Skuplie uvozno meso?

tim, tvrdi da su trgOVCi VerOvatno samoinicijativno, podigli cenu mesa. :

Jer, dogovorene su načelne

- količine od 10.000 tona za

uvoz iz Rumunije, što još uvek nije krenulo. Realno je očekivati da će tek pola te količine ugledati srpsko tržište — kaže Paunović. Znači li to da meso koje se juče pojavilo u prodavnicama glavnog grada nije prošlo legalnu inspekcijsku kontrolu i da će njegovi kupci koristeći ga, rizikovati njegovu ispravnost. Da nisu u pitanju samo naklapanja, potvrđuje i konstatacija gospodina Paunovića da bi inspekcijske službe pod hitno morale da preispitaju valjanost pomenute robe. Što se domaćih artikala tiče,

EKONOMIJA}

tvareni u prvih osam meseci 1.640 miliona dinara (57,3 odsto planiranih za čitavu godinu) a rashodi 1,605 miliona dinara (ili 56,1 odsto), a ne kao što to tvrde stručnjaci Instituta 2,3 milijarde dinara plus 298 miliona kredita iz primarne emisije.

Zvanični podaci govore da su rastu priliva u budžet (222 miliona u julu i 271 u avgustu) prethodila dva meseca u kojima su poreski prihodi opadali, i da je glavni uzrok njihovog rasta, skok prosečnih zarada, porast prometa i ukupne privredne aktivnosti. lako se pretpostavlja da će do kraja uspeti da se održi pokrivenost rashoda prihodima, ipak se u septembarskom materijalu spremljenom za vladu Srbije konstatuje da se tempo plata lagano usporava, a privreda zapada u teškoće i beleži visoke gubitke, što se mora odraziti i na budžet. · ;

Đorđe Pavlović, pomoćnik ministra finansija za budžet, odbio je da za „Borbu“ komentariše indicije o izrazitom porastu prihoda u budžetu uz opasku: da je veliko pitanje da li će uopšte biti prikupljeni i planirani prihodi za budžet“. Dr Božidar Raičević objašnjava povećan priliv u budžet sezonskim prilivom

А _

_ 1 sedamdeset? odsto skuplje: Juće je u prodavnicama bilo i fakvog

mesa

kilogram svinjetine bez kostiju u prodavnicama „Pekabete“ staje 7,50 dinara, baš koliko ı cena uvoznog mesa, a kilogram junećeg buta bez kostiju 7,46 dinara. Prema rečima Ilije Graovca, poslovođe „Centroproma“, meso nije poskupljivalo, mada ga nema u dovoljnim količinama. Tako je cena svinj-

NA BEOGRADSKOM TRŽIŠTU MANJE MLEKA Ј е • e e o Cena mleka na ivici rentabilnosti

Beograd. — Sudeći prema informacijama koje ovih dana, doduše nezvanično, „cure“ iz srpskih mlekara, građani Srbije, posebno Beograda, bi uskorc mogli ponovo stati u red za mleko i mlečne proizvode. Zbog nedovoljnih količina is-

· poruke ovog artikla, tržište us-

koro očekuje velika nestašica mlečnih proizvoda, pogotovu' dugotrajnog mleka zbog otežanog snabdevanja ambalažom i nedovoljnih količina mleka od koga se pravi pasterizovano. — Činjenica je da se količine mleka smanjuju. Priliv je otežan zbog smanjenja stočnog, fonda, niske otkupne cene, a najveći problem je izražen oko otkupa ovog artikla od seljaka gde je on opao čak i do 30 pro-

jula.

ionersku drumu odgovorna Vlada

stope doprinosa, vlada ugrozila prihode penzionog fonda. Vladi predloženo dalje smanjivanje penzija u odnosu na plate. fondovi u deficitu, a na pomolu rebalans . | ·

budući da u ovom periodu dospeva druga tranša taksi na firme, kao i obaveze poljoprivrednika i druga rata poreza na imovinu. I Raičević, a i Mirko Kulić iz Republičke uprave javnih prihoda (tamo je bilo relativno svežih smena na rukovodećim mestima) tvrde da je poboljšana naplata prihoda i da su neki do sad neuhvatljivi prihodi, postali uhvatljivi.

Drugi poreskii stručnjaci, a i poreski obveznici tvrde međutim da se ova „pojačana aktivnost“ obavlja uz kršenje propisa i masovne „akcije“ ili „racije“ svaki put kad se u državnoj kasi pojave minusi. Takva praksa će, tvrde ·poreski stručnjaci, imati ozbiljnih. reperkusija na eroziju poreskog morala i uništavanje stvarnih temelja i izgradnje tako ozbiljne institucije kao što je finansijska policija.

Poreznici takođe ne veruju da će ideja vlade Srbije da osnov za smanjenje poreskih stopa pronađe u proširivanju poreske osnovice (obuhvatanjem sive ekonomije) moći da se ostvari jer siva” ekonomija ima dublje korene (pa i državne) i ne može se „lečiti“ samo snižavanjem poreskih stopa.

{Snimio: N. Stojanović}

skih kremenadli bez kostiju 7,96 dinara, a juneći but staje 7,50 dinara. Očito, klanice i trgovine nisu uzele u obzir preporuku Vladc Srbije da sc cene mesa vrate na nivo od 24.

0.M. M. I. M.

cenata — rekao nam je Vlada Sparavalo, generalni direktor „IMLEKA“. Prema njegovim rečima, troškovi proizvodnje su povećan:, a sadašnja cena mleka je na ivici rentabilnosti. S druge strane, potražnja je povećana, verovatno zato jer je mleko najjeftinija roba, kaže Sparavalo.

— U zimskom periodu ćc verovatno doći do nedovoljne snabdevenosti tržišta, pre svega pasterizovanim mlekom, ali i sirevima i maslacem. Razlog je, naravno, otežano snabdevanje mlekara. Jer, ranije jc dnevno isporučivano i do 140.000 tona dugotrajnog i 60.000 tona kratkotrajnog micka, dok su današnjc isporuke зтапјспе па 120.000. Меди-

tim, sadašnje potrebe beogradskog tržišta su ı do 160.000 tona — kaže Sparavalo.

U novosadskoj mlekari, mcđutim, tvrde da do oskudica ovog proizvoda nećc doći ni u zimskom periodu. — Manji priliv mleka je tipičan za ovaj period, jer jedan broj proizvođača prodaje svoju robu dircktno, pa jc ulaz u mlekare manji za 15 tona — tvrdi Bojana Babić, šef prodaje novosadskc „Mlekarc“. PastcrizovanoP, mlcka ćc, ipak, prema njenim rečima, bit: dovoljno za potrcbc tržišta, kao i ostalih milcčnih proizvoda, a nagoveštaja za cvcntualna poskupljenja za sada nema. M.I.M.—- Po.M.