Delo

О СРПСКОМ ИМЕНУ 109 vun dani i stampani.“ У предговору каже1 да је учинио: „Reči sveteh Evangeliomov, ki su vu slovenskom orsage okolu godišča obični i navadni iz dijačkoga te Vugarskoga tekstuša na naše pravo slovensko zagrebečko slovo pravdeno, poleg moje štime, prenesti, od reči do reči, gde je bilo moguče, te je slovenščina prepustila.“ За тијем каже, да прије тога није било ,,vu našem slovenskom orsage, slovenskem (j)ezikom dostojno štampaneh Evangeliomov.“ Још каже, да je одредио да се неке молитве преведу из „dijačkoga i vugerskoga tekstuša na naše slovensko sagrebečko slovo.“ 1657. год. прештампана je књига Николе Крајачевића, која је споменута код 1640. године, и то с додацима. У рукописном натпису стоји, да је ова књига састављена2 „па haszen zloven• skoga naroda“. 1662. год. наштампа Ђ. Хабделић3 „Zerczalo Marianzko... Uszem szlovenzkoga i horvatszkoga naroda kerschenikom...“ У тој књизи каже Хабделић, да је до то доба мало књига штампано4 „.Slovenskem jezikom", за које би он знао. Каже да „Nekomu teh takoveh knjig reči nesu bile prave horvatske, nekomu nesu bile prave slovenske...“ и „komu se horvatski hoče govoriti neka reče mesto leliko lahko, mesto osem osam, mesto jalen jalan, mesto nesam nisam etc.“ Још каже Ђ. Хабделић5 на стр. 181: „diačkije ovde, pak z vekšega listor slovenski postaviti hoču“; на стр 182: „slovenski ovak“; на стр. 397: „vseh jezikov zvun našega slovenskogau; на стр. 399: „pred našega slovensKoga i horvatskoga jezika ljudi“ ; на стр. 580: „grčkemi rečmi na slovenske ovak prenešenemi"; на стр. 413: „Mi Slovenci reči moremo: rožični venec“; на стр. 424: „iz diačkoga na slovenski ovak je prenešeno“; на стр. 429: „ја sem dosta priprosto iz diačkoga na slovenski naš jezik prevrnul." И на 399. страни спомињу се6 „slovenskoga našega naroda i horvatskoga ljudi“; још каже, да je „Devica Maria“ помоћ ,,ot Horvatckoga, Slovenskoga i Dalmatinskoga orsaga odvrnula.“ Ha другом мјесту 1 Ив. Кукуљевпћ, Arkiv, IX (1868) стр, 316—17. М. Hajnal, Archiv, fiir slav. Philologie, 28 (1906) стр. 318 (само први од ова три цитата. На 318—20. стр. М. Хајнал доказује, да је ову књигу написао Никола Крајачевић). 2 М. Hajnal, Archiv fiir slav. Philol. 28 (1906) стр. 316—17. 3 Ив. Кукуљевић, Arkiv, IX (1868) стр. 186. С. Љубић, Ogleđalo, II, стр. 159. В. Јагић, Archiv fiir slav. Philol., 31 (1910) стр. 529. 4 B. Јагпћ, Archiv fiir slav. Philol. 31 (1910) стр. 531. 5 У истој књизи на стр. 532. 6 537. УУ r>