Ekonomist

126

'krizu, moglo se je prikupiti jedino velikim nagradama u formi visokog kamatnjaka. Naš visoki kamatnjak privukao je na naše tržište jeđan dio inozemnog kapitala pa je s te strane nasfalo izvjesno olakšanje. Sa druge strane, uslijed visokog kamatnjaka porastao je i kod nas smisao za štednju i ulaganje uštedenih iznosa kod novčanih zavoda, pa smo mi naše uloške na štednju ш реподи visokog kamalnjaka (1922-25) povisili za najmanje 3 do 4 puta. Danas se mora priznati, da politika naših novčanih zavoda koji su visokim kamatnjacima nastojali dignuti smisao za štednju i prikupljanje novih uložaka bila skroz i skroz ispravna, isto kao što je bilo ispravno da su kad je priljev uložaka postao znatan, kamafnjak suksecivno reducirali. Oni novčani zavodi koji nisu išli tim putem, već su odobravali samo niski kamatnjak pokazali su da nisu na visini današnjeg vremena, pa kod njih ulošci ni ne igraju nikakvu ulogu.

Da je Narodna Banka, poput svih drugih emisijonih banaka svoj kamatnjak više držala u svezi sa situacijom na novčanom tržištu, pa da je taj kamatnjak povisila kad je situacija bila najnepovoljnija, da ga snizi kad su se prilike počele poboljšavati, ona bi bolje služila općim interesima naše privrede ı šio је glavno, imala bi u svojim rukama novčano lržište ı mogla bi s istim da i dirigira. U predratno doba kamatujak emisijone banke imao je predsudni značaj za opći kamatnjak u jednoj zemlji. Kontokorenti ugovori pravili su se prije rata tako da se je za bazu uzeo kamatnjak emisijone banke. time da za dugovanje Zaračunavat će se 1 do 2"/, nad lim kamatnjakom, a za potraživanja 1 do 2%/, ispod tog kamatnjaka. Isto tako visina kamatnjaka koji se je odobravao na uložne knjižice stajao je u izvjesnom razmjeru sa kamaftnjakom emisijone banke. Tako je promjena kamatnjaka notne banke prema gore ili prema dolje automatski važila za sve kpeditne i dugovne odnošaje između privrede i novčanih zavoda. Baš u tom, da se je kamatnjak banaka automatski prilagođivao kamatnjaku emisione banke ležala je i jakost i značenje diskontne politike jedne noine banke. Sa, već četiri godine paraliziranim kamatnjakom naravno je, da naša Narodna Banka nema nikakova utjecaja na razvitak novčanog tržišta. Isto kao Što nije mogla zapriječiti da se opći kamatnjak popne na 15 i 20%, isto tako nije nikakova njena zasluga ako sada opći kamatnji nivo pokazuje tendđencu padanja.