Ekonomist

365

"ртелјадије Žžitničko gospodarenje, a stoka se na paši prehranjuje, imade radne snage neiskorišćene 70-80%. Pa kada ne možemo da intenziviramo naše gospodarstvo povećanjem kulture duhana, sladorne repe, koruna za Špirit i sl., jer. neimademo ni " Барпаћа da stvaramo nove fabrihe ni mogućnost, da izvezemo suvišhe ih gospodarskih indusfrija. preko granica naše države — ne preostaje nam drugo, već da ga intenziviramo većim iskorišćivanjem rada putem stočarstva, odnosno wvećanjem proizvodnje hrmnoga “Đilja i da pretvaramo putem odgovarajućih kulturnih pasmina u meso. mast, mliječne produkte, kožu, jaja, itd. itd.

Ako bi se od 1,930.000 na kukuruze oduzelo 10?/65, tada bi površina kukuruza smanjila na 1,737.000, a uknpni prinos od 2.000.000 тис. па 19,800.000 тес. Mi smo imali kraj žetve kukuruze: Mc. žetve Izvoz mc. Din. Godine 1928.: 21,535 671 1924.: 2,451.464 — 585,228.850:'O 922: 22,809.568 1923.: 1,021.503 = 333,713.208:„1921: 18,7438.119 1922: 114.642 = 42,807.661'2 1920. 25,689.963 19217 3.299. 180==7825 ,923.78:2:Prema tomu izvoz u kukuruzi, tj. višak proizvodnje kukuruze :Dreko vlastite potrebe postoji ı u takovim godinama, u kojima prinos žetveni opada ispod 20,000.000 me, — koliko smo uzeli, da bi on iznosio, kada bi se 10?/5 površine kukuruze njoj oduzelo ı privodilo kulturi krmnog bilja. Od stoke izvozimo u nas nepotrošenih (g. 1924.):

onja kom. 45.393 Рт. 231,702.950:соуеф 1 168.100 „ 744.323.142:—*) svinja -: 86.185 „ 271,364.910:ovaca ı koza „ 387.020 „ 100,142.941·' preradi » 1,630.679 „ 45,160.8378'јаја (Ко) Е 20,129.216 „ 618,561.809—.

Suvišak stoke i stotćnih proizvoda mora međutim da ulazi u. 'prekomorsku konkurenciju baš kao i žito, pa šta smo onda dobili. ako napustimo dio žitne produkcije ı predjemo na povećanje proizvodnje stoke? Evo što:

7) Prosjek pasmine: buše Din. 4.300:— (2) ostale: „ 4.45? — okruglo Din 5.000: —