Ekonomist

366

Prije smo iznijeli, kako zemlje, koje su dosada snabdevale · Englesku i jedan dio industrijalnog europskog kontinenta sa тезот, silom prilika, radi opadanja Копзшта : радајист cijena mesa, reduciraju stočarstvo, a uvećavaju proizvodnju žita. Dalje znademo, da je transport mesa kud i kamo skuplji i riskantniji od transporta žita, pak da nam ovi troškovi ostavljaju jedan razmak do konačne cijene, u kojemu možemo da nađemo naknadu za naše proizvodne troškove plus franspotni trošak do kontinentalnih bliižih iržišta (Sjev. Italija, Austrija, Česka, Švicarska, Njemačka). Cijena prekomorskoga mesa iznosila je u Londonu za najbolju vrstu g. 1919. 37 sh 6 p, ili za 1 kge 83.7 para. U isto vrijeme (1913) stajao je 1 kg. mesa ı Zagrebu 0.56 K.

U godini 1994. stoji 112 libra jednakoga govedjega mesa u Londonu između 49/2 sh — 78.2 prosječno 52 sh, a 9. 1925. Па 65/4 sh do 90 sh. prosječno 68 зћ. Тако да 1 Ке. stoji

- Ег. 219 = Рт. 24:10. Оусје тезо 12 Моме И Stoji u 0 ро 112 ИЂга ха сса 20 зћ, !ј. ро 1! Ке 21. Рг. 2.389 ili Din. 26.98. U isto vrijeme stoji govede meso najbolje vrsti u Zagrebu po 1 kg 10.90, a živa goveda po | kg. Din. 9.50 do 10.50, u Beču Sh 1.35-1.00 = Din. 10.80-12.80.

Meso, postavljeno u Milan, Zirich ili Beč stoji za čitavi KOpпеш transport od luke donle više, — ti kopneni transporini troškovi od nas do istih mjesta misu osjetao viši, jer se ргекоосеапзко meso mora pretovativati u smrznuftom stanju i itransportirati n vagonima hlađenim na — 3 do — 4? C, što je spojeno sa znatnim troškovima. Meso se ovo mora naročito u ljetno doba vrio pomno čuvati, da odmrzne pri pretovarivanju, jer se, kad jednoć otopi, odmah kvari i gnjije, pak se zato i troši u glavnom za tlabrikaciju kobasica ili konsum najsiromašnijih trošača. Ne gubimo iz vida, kako se smrznufo meso danas uporno nastoji uvoditi u Milanu, kako se u Austriju uvozi smrzautoga mesa u godini 1925. toliko, koliko odgovara 38.000 glava odraslih goveda, a živih se soveda uvozi 35.000 glava, — i da Austrija dobiva iz medunarodnos kredita 6,000.000. Sh, lih u svrhu izgradnje svog stočarstva ı mljekarsiva, kako Ceška misli, da se može emancipirati posve od uvoza stoke iz Poljske, — sve to ne može da nas uzdrma u цујегепји, da ćemo mi višak naše proizvodnje stočarstva onim vrlo polaganim progresom, kojim se može evolucija sa žitničke proizvodnje ma proizvodnju krmnoga bilja da odigra, — proširivati paralelno naše-