Ekonomist

764

Nadalje treba ustanoviti tko može biti izabran članom ravnateljstva ı članom nadzomog odbora.

Po mojem bi mišljenju mogao članom ravnateljstva imenovan biti samo netko, tko ima bar izvjesnu količinu dionica, koje bi se dionice morale deponirati kod koje velike banke, a ne bi se smjele ni otuđiti niti založiti. Te bi dionice maravno morale potpunoma isplaćene biti. Na ovaj bi se način moglo spriječiti, da se za članove uprave izaberu ljudi, samo radi зуоса imena ı položaja, a koji - mnače za zavod, u koji su izabrani nemaju nikakvog interesa.

Ти navodim ustanovu Čehoslovačkog „Zakona od 10.X.1994. o uložnim knjižiecama banaka i reviziji novčanih zavoda”, prema kojoj se članovi ravnateljstva moraju obvezati da će u slučaju, da propisana rezerva padne ispod minimuma, do izvjesnog postotka položiti signrnost u pupilamo sigurnini vrednosnim раpirima. "Pa ustanova predpostavlja, da članovi ravnateljstva imaju bar neki imetak, jer inače ne bi mogli položiti zatraženu kauciju.

Šio se liče članova nadzornop odbora, to držim, da članom падхогпог odbora ne bi smjelo biti lice, koje Je u rodu s kojim članom ravnateljstva. Stepen srodstva imao bi se točno odrediti.

Najidealniji nadzorni odbor imadu Mnglezi, jer tamo su u nadzornom odboru stručni revizori koji nijesu dioničari. To је Код nas neprovedivo, jer nemamo za tu svrhu stručnih lica.

Čehoslovačka imade osim nadzornog odbora u velikim zavyodima i neki kontrolni odbor zavodskih namještenika, podvrgnutih nadzornom odboru, no ja sumnjam da je kraj odnosa izmedu ravnateljstva i namještenika moguć uspješni rad takoyvih Копtrolora. Preći ću preko onih ustanova koje bi imale odrediti visinu rozerve, i načina da se posligne što bolja likyidnost zavoda, ı glede ustanovljenja izvjesnog procenta likyiditeta, kao ı glede načina bilanciranja, jer je to sbkvar unutranje bankovne organizacije, o kojoj imadu bankovni stručnjaci da govore. Pripomennit ću samo, da nema ustaljenih normi, prema kojima bi se moglo postići, da je banka doista u svako vrijeme likvidna i da u svakom slučaju može isplatiti svaku zakraženu- svotu. Kod normalnog poslovanja i u normalno vrijeme držim, da će se primići iizdatci kretati u prilično jednakim granicama, pa da je potrebno da se tek manji procenat novca drži likvidnim za slučaj kakove nenadne veće isplate, pogotovo, jer će svaki zavod nastojati, da isplatu veće svole veže na dulji ili kraći otkaz.