Filatelista

svefom, ic рада vodeća O u filateliji.

Z5 uspomenu na ovu izložbu izdat је роseban koverat i naročiti spomenblok за slikama naijredih maraka u originalnim boiama. Koverst i blos obigvliujemo u "дапагпјет Бгоји.

E. LGNESGN INTERNATIGNAL AME:JEXETBITION..195%3

Izložbu је posetilo preko 31000 interesena!a daleko više nego šlo se očeMivalo, a poštanski ured ma izložbi otpremio је

4000 koverata. koje su bile sa specijalnim žigom, koji pretstavlja malteški krst sa рокгетит datumom, koji se takođe vidi na obiavlienoj slici,

Vrednost izloženih maraka proceniema je preko 2000.000 funti. što čini prema našem zvaničnom kursu 280,000.000. dinara.

Prvu nagradu — Grandprix dobio je H. С. V. Adams, Roj je izložio najređe priтетке 17 дођа рге хамодепја татака 1 пајpotpuniju zbirku Velike Britanije,

U vitrinama. 615 ı 616 izlagao jie Holanđanin Matzem Fledderus marke Srbije raznih zubčanmia, boja i papira. U ovoj zbirci File su takode francuske marke sa pretiskom »Postes Serbes« i marke krfskog izdania. U vitrinama 655 i 656 izlagao je Englez

Milnes Marsden marke Bosne a u vitrini

659 izlagao je Englez Snowden marke Crne Gore.

Od ove tri delimične zbirke maraka sa teritorije „Jugoslavije, dve misu prošle nezapaženo. Žiri za ocenu izloženih iolekcija, koj, obzirom na ogroman i raznovrstan iz= loženi materijal, nije imao lak zadatak, na-

| rusova Zbirka, mara; Srbije парта- | "епа је ђтоптапот теда от.

Obzirom na vanredno јаки konkurenciju i n sitrogost ocenjiivania može Se i _bronzana medalia smatrati velikim priznaniem. SvaКако bi takva zbirka, na svakoi drugoi zeтај јакој izložbi izbila u red naiboliih, jer ovo mije bila obična izložba, kale se Driyeđuiu redovno svake godine u zemliama sa razvijenom filatelijom. Ovo је bio prikaz istorijskog гагушка рзатске pošte. smotra svih maraka sveta i susret naipoznmaO i najistaknutijih prvaka filatelije 1

swupljača maraka sa svih kontinenata.

Prefo izlag:ča stajali su kontinenti, zemlie i narodi iedni nasuprot drugima i trudi se, da privuku pažniu brojnih posetilaca, da govore O zemljama koie izlažu. da m“inifesiuiu nilhovu kulturu, umetnost, орšli mapredak i njihovu savremenost.

Kada ovo Monstalujemo. onda tek vidiто kolka je šteta što ı mi, i nimo od naših filatelista nije učestvovao ma ovoj do danas majvećoi reviji poštanske marke. Šlela je što nismo u Londonu izlagali marke ENRJ i što se nismo, izlo mladi, ali mnogima ravni i od mnogih boli pretstavili širokoj svehskoj javnosti. Baš zbog veličine i značaja, koji ie ova izložba imala za ila= teliju celog sveta, naš је propust neoOproStiv. Štela nije samo u tome, što nismo učestvovali kao izlagači. već je šteta i u home, što nismo učestvovali ni kao posmatrači. Ovu izložbu trebalo je da vide i pretstavnici naše pošte, jer je izložba pružila bogat maferiizl za iedne i za druge, Mogla је pružiti sugestije, kojim pravcem (геђа 161 ш prikupljaniu istorissih dokumenata, naše pošle i sugesHje kako treba Колин адокиmenta. Naročito je mogla ova izložba da produbi poznavamie prilika onog doba, u kome je naš zemliak Lovrenc Košir mučio muku da zamisao о хауодепји тапке-паlepnice sprovede u život. Onima, koji istražuiu i ispituju rad Lovrenca Košira ova bi iz!ožba. odnosno izvori na koje bi ova IZlcžba ukazala. olfidlonila mmoge summie. оБога li potvrdila mnoge pretpostavke i istraživača postavila na čvršće le sigurnog 1 перогте уог ргозифуаптја 1 допозепја ZaкИуисака. A to je vrlo važno, jer onaj Ко piše sa ciliem. da svojim radom doprinese i obogati istoriju, prima na sebe veliu moголи odgovornost pred čitaocem a pogoКомо pred naučnom i stručnom ribom, kola meri ı ocenjuje jednim neumoljiyim merilom, — istinom i objektivnošću.

Verujemo, da izložba mzaimaka u Londonu ne bi prošla bez našeg učešća da, smo na vreme prišli osnivanju i da smo osnovali

~

15