Filatelista

- п |

ди"

plasiraju ovakve potpuno bezvredne svoje proizvode.

Autentični komadi tih maraka su- danas najveća retkost i zaslužuju пажу

„svetske refkosti” — jer od marke od IL

pare III izdanja do danas mi je boznato

"5. Ostojić

Pojedine srpske marke prestavljaju filstelističku retkost. Tako su vrlo refke žigosane marke za novine. Naravno samo one koje su prošle kroz poštu, jer Dostoje marke naknadno žigosane originalnim i lažnim žigovima. Od prvih srpskih maraka za novine od 1 i 2 para izd. 1866 god., koje su istovremeno i prve srpske poštanske marke, do sada je poznato samo nekoliko originalno žigosanih primeraka. Isto tako vrlo su retke žigosane novinske

marke od 1 i 2 pare sa likom kneza Mi-

haila; i od njih vrlo je mali broj originalno žŽžigosanih primeraka. Među retke spadaju „izvesna zupčanja kod maraka "= likom Kneza Milana izdiU od 189869/80. Među najređe srpske marke spada пеzupčan par maraka od 1 pare s likom kn. Milana izd. 1871 štampan tete-bečche. Тај do sada jedini poznati par maraka pripadao je nekada čuvenoj zbirci Perari. Među ıetke spadaju i pisma s polovljenim markama izd. s likom kneza Mihaila i Milana. Neke pošte u medostatku maraka od 20 рака, — koliko je iznosila faksa za obično pismo u unutrašnjem saobraćaju upotrebljavale su marke od 40 para polovljene u raznim pravcima: uspravno, vodoravno i dijagonalno. Uopšte uzev, među srpskim markama ima dosta retkih primeraka, od kojih su neke unikati.

Događa se da papir, na kome se štam-="

paju marke, nema uvek polpuno ravnu površinu, već mesftimične pliće ili dublje brazde i nabore. Isto tako, prilikom štampanja, dogodi se da papir dobije neravnine i nabore kad se ovi nabori isprave i izglačaju, dobijamo interesantne primerke maraka, na kojima je slika izdužena i presečena, često i na više mesta. Po pravilu marke štampane s ovim nedostacima ne puštaju se u promef. Međutim, blagodareći nedovoljinoj pažnji kontrolnih organa, ĐOjedini tabaci prispeli su do pošte, ı tako upotrebljeni. Tako su dobiveni primerci, koji su slučajno došli u promet i kojih, svakako, nije bilo mnogo. Godine 1894 štampano je drugo izdanje maraka -s likom kralja Aleksandra Obrenovića Jugofil. br. 56/63. Papir za ove marke na-

svega 6 primeraka, — dok od one od 2 pare svega oko 20 komada. — Verovatno da postoje još izvesni primerci tih velikih ietkosti, no sigurno u neznatnom broju, što ne utiče bitno na vrednost do dapas nađenih primeraka.

O RETKIM SRPSKIM MARKAMA

bavljen je u Beču posredstvom Austriske državne štamparije. To je dosta skup pĐapir izrađen s obojenim svilenim vlaknima, sličan papiru na kome su štampane i austriske poštanske marke iz godine 1890,99. Ovaj papir upotrebljavan je radi zaštite od falsifikovanja. Na njemu su štampane marke, od 5, 10, 15, 20, 25, 50 рага 1 1 din. smeđe boje na svetloplavom papiru. Marke su izrađene u Beogradu i zupčane češljasto 13:13!» i linijsko 11!/». Papir na kome su izrađene ove marke imao je nabore. Da li su oni postojali pre štampanja. cdnosno mostali prilikom njegove izrade, ili su nastali za vreme štampanja maraka,

teško je utvrditi. Na našoj slici prikazuJemo jedan par maraka od 15 para izdanja 1894 g. s velikim naborom u papiru. Marke su bile upotrebljene u Nišu 19 aprila 1896 god. Nabor na ovim markama postojao je

rilikom štampanja, ali je kasnije ispravMjen, jer su marke pravilno prozupčane. Od ovog izdanja vrlo su retke marke s ovakvim naborima. Do sada su poznati slični primerci i kod maraka od 20 para i 1 dinara tamnozelene boje:

U prikazanom slučaju interesantna je činjenica da je nabor primećen: pre lepljenja, odnosno upotrebe maraka. Obično se nabor primeti kasnije, prilikom mprahja maraka. Marke s naborima ne viđaju se često. Ovo zato što se posebni kontrolni organi bave pregledom otftštampanih maraka, i u upotrebu puštaju samo ispravne primenke. Sakupljači, koji specijaliziraju, naročito cene marke s naborima u papiru. Njihova retkost stvara posebnu draž sakupljanja. 82