Filatelista

Piše Dejan Tubinowdć·

IZDANJA PRIGODNIH MARAKA

Zajednici jugoslovenskih PTT često se obraćaju društvene organisa cije, organizacioni odbori, preduse= ća i ustanove 8 prediogom - da ве ra =ni dogadjaji i proslave obeleže izdanjima prigodnih maraka. Bez sumnje većčins zahteva, posredđdnim putem,poti če od filatelista.Ali, ima ih kojji m dolaze od filateligsta, nego od onih, koji su načuli, da ве poštanskom mar Kom može najbolje propagirati „neka manifestacija, psa marku smatraju Као nalepnicu ili etiketu koja se bez te škoća štampa i rastura preko poštaa. Када bi se uđovoljavalo avim čim Žželjams, moralo bi se svakog meseca pu Btati u tečaj više izdanja maraka 8 lošim likovnim rešenjima i slabom te hničkom obrađom, m tađa bi opet fila telisti bili ti, koji bi se tome prve nstveno protivili.

Uočćavanjem činjenice šŠbko marka ima značajnu Wwlogu u kulturnod i po= litičkoj propagandi zemlje, jer svo – jom slikom i nepisima registruje zna čajne događjaje 1 manifestacije iz raznih oblasti života i delatnosilju 44, kao i prirodna Рокабвфуа zemlje, poštanske uprave nastoje da izdaja le pe i ganimljive marke po ođređjenomm planu. Za svako izdanje maraka pot rebne gu posebne opsežne administrativne i tehničke pripreme, počev od donošenja odluke o izboru teme za ma rku, pa do njenog puštanja u „tečaj kao finalnog proizvoda. Da bi se dobilo najbolje likovno rešenje za mar Ku, uz savetovanje sm grafičkim umet nicima, raspisuje se uži konkurs 28 pojedina izđanja maraka. Na ovim kon kursima učestvuju umetnici-akademski slikari, koji imaju posebne prakse u izradi nacrta za marke. Njihov rad traje 1=5 meseca, Što zavisi ođ koli čine maraka u izdanju. Posebni žiri, u kome su istaknuti umetnici /obično profesori Akademije primenjenih et nosti/, ođabiraju najbolji rad. Cesto se đogađja da izabrani rad,koji је iđejno i likovno najpovoljnije rešen najbolje ođređjenoj vrsti Btampe, ne odgovara, pa 88 mora preradjivati.

Kvalitetne poštanske marke ne može danas Ga izrađjuje štamparija u kojoj nema za tu avrhu pripremljenih uredjaja, počev od fotolaboratorijee za precizno snimanje iđejnog nacrta, pa до mažine za perforaciju odštampa nih maraka. Danas se, štamparije koje izradđjuju visokokvalitetne marke

|

smatraju kao posebni instituti za iz

rađu maraka i za njih se izradđjujupo sebne štamparske mašine kojima se mo gu odjednom obaviti mnoge faze izrađe maraka. Osim toga, ako u štampari ji,pored postojećih tehničkih uslova nema posebno ospogsobijenih kadrova za igrađu maraka, takodje se ne može po stići neki uspeh, jer grafičar, ако ume đa Štampa i najlepše vižšebojnesh ke za neke reprezentativne iluestraci je, ne mora đa je osposobljen Za šta mpanje đobrih maraka. Магка, Која јав nom i reljefnom i reljefnom štampo m s malo pojedinosti prikazuje neku le pu i razumljivu simboličnu sliku, да bi bila kvalitetna - mora da ispunja va još i druge estetske uslove, Као što je odgovarajući papir, gumi»zanje i perforacija.

Filatelisti su mogli zapaziti, да se i u nas izdaju prigodne „marke po jeđnom perspektivnom planu i da 86 po njemu đonose godišnji programi iz đanja. Fauna, flora, zaslužni ljudi folklor, turistička mesta, umetnost, sport = su teme koje su u nas uzete za marke po Gdugoročnom planu. StVoga, mi već đdanss u svojim zbirkamm imamo po pet izdanja maraka s motivima faune i flore, četiri izdanja s portre tima zaslužnih ličnosti /ove gođinee naređu je peto/, tri izdanja sa siikama burističkih mesta, dva s folklo rmim motivima, dva s kulturnoisborij skim spomenicima i mnoga izdanjs sa sportskim motivima. Marke sa sport = skom tematikom izdaju se svake četvr te godine povodom olimpijskih igara i poslednje vreme, u godinama kojemni su olimpijske, povođom najvećih me а јапагодијћ sportskih priredbi koje se održavaju u našoj zemlji. U 1962. godini bilo je to povođom održavanja prvenstva Evrope u atletici /FEA/, a ove godine, povođom održavanja evrop skog, kupa u gimnastiti.

U gođišnje programe unose se posebno još izdanja marska koje tre ba đa obeleže neke od najvažnijih do gadđjaja ili proslava opštejugoslove nskog ili naročitog međjunarodno g gnačaja. Ove marke svojim motivim a i temama više su značajne sa politi čkog i propagandnog gledišta u ši rem smislu reči, pa se Btampaju uve likim tiražima za masovno korišćenje Ovakvih izdanja može да Ђиде вато ге koliko u toku godine, a nikako de set do dvadeset - koliko u stvari i stigne predloga Zajednici jugoslo venskih PTT.