Filatelista

издања из 1907. вреди само око 20% мање од исправно употребљене, издања из 1905. око 57 мање, издања из 1989. отприлике исто, а издања из 1902., 1906. (Г и TI тип) па чак и порто марке из 1913. вреде више од исправно употребљених. Овако формирани односи вредности чистих и исправно употребљених марака Црне Горе, опрезно и учитиво говорећи, запрепашћују. А

ZUMSTEIN 1975.

Krajem avgusta izašlo ie iz štampe 58. izdanje popularnog kataloga maraka evropskih zemalja »Zumstein«. Katalog sadrži 1.428 strana teksta (56 strana više nego katalog za 1974. g.) s oko 31.000 slika i oko 155.000 cijena.

Sadržaj kataloga ije standardan. Obuhvaća marke evropskih zemalja, njihovih poštanskih ureda u inozemstvu i bivših njiemačkih kolonija. Da bi sabiračima pružio što ažurnije informacije, katalog je obradio i novitete izašle u julu 1974. godine.

Oprema je kataloga na uobičajenom, vrlo visokom tehničkom nivou. Katalog je uvezen u syntosil-korice, štampan je na glazirano-satiniranom papiru, tisak mu ije vrlo uredan i pregledan.

Izdavač je očigledno nastojao da cijene marka prilagodi najnovijoj situaciji na svjetskom filatelističkom tržištu i na filatelističkim tržištima pojedinih zemalja. Usprkos padu vrijednosti pojedinih va'· luta (npr. engleske funte, talijanske lire, francuskog franka i dr.) na svjetskom monetarnom tržištu, cijene maraka odnosnih zemalia nisu podvrgnute sniženjima. Naprotiv, i marke odnosnih zemalja doživjele su mnogobrojna povećanja cijena.

Ni kod jedne jedine zemije nismo zapazili padove cijena. Kod manje atraktivnih filatelističkih područja cijene stagniraju. Tako, na primjer, kod slovačkih maraka niie došlo ni do iedne jedine promjene u cijenama.

I u najnovijem Zumsteinovom katalogu zapažamo tendenciju prema snažnijem porastu cijena zapadnoevropskih, a znatno slabijem porastu cijena istočnoevropskih maraka. Zaključak: sakupljanje za· padnoevropskih maraka ie financijski atraktivniie od sabiranja maraka istočnoevropskih zemalia.

Cijene jugoslovenskih maraka pokazuju i u novom katalogu prošlogodišnje, t|. ove karakteristike:

l. nijednoj nežigosanoj marci cijena nije snižena;

2. kod nekih žigosanih maraka došlo je do manjeg sniženja cijena, i to kod marke br. 1319 (katalog Biroa br. 1127), 1323 (Biro 1131), 1326/27 (Biro 1134/35), 1455 (Biro 1254), 1456 (Biro 1255) i 1495 (Biro 1293). Neznatno sniženje cijene doživjela je i žigosana serija »Umjetnost Jugoslavije kroz vijekove« iz 1971. g. (Biro 1318/23);

3. velikom broju nežigosanih i žigosanih maraka cijene su Dpovišene. Što se tiče maraka kojima su cijene povišene, zapažamo ove glavne karakteristike:

— Prvo, prosječno povećanje cijena iznosi oko 30%. Međutim, nekim su markama cijene povišene i za nekoliko puta. Tako je, na primjer, cijena nežigosane marke 653 (Biro 484) skočila od 0,40 na 2.Fr. ili za 400%, nežigosane marke 684 (Biro 517) od l.— na 3,75 Fr. ili za 275%, _nežigosane marke 685 (Biro S од 6,50 па 40— Ег. т za 515%, nežigosane marke 715 (Biro 545) od 1,20 na 6.— Fr. ili za