Filatelista

12 SLOBODAN ŠOTRA === и инв O AAA AAA AAA AAA

Po odredbama Hatišerifa, Srbija ostaje u zavisnom položaju od Turske, ali sa unutrašnjom samostalnošću i pravom uređenja poštanskog saobraćaja na svojoj teritoriji. Odredba koja se odnosi na regulisanje pošte, citiram: *“20) ako pomenuti narod nađe za potrebno da, u svom posebnom interesu, ustanovi poštu za pisma, vlast moje Visoke Porte neće mu u tome smetati;” (knj. Evropa i vaskrs Srbije , Dr G. Jakšić 1933: str. 413).

Do Hatišerifa, prethodno izgrađena organizacija za prenos uspešno je ispunjavala zahteve za poštanskim saobraćajem tadašnje Srbije. Zahtev je bio određen dostignutim nivoom razvoja administrativne uprave u okolnostima unutrašnje nesamostalne vlasti.

Od Hatišerifa, Srbija otpočinje ubrzanu izgradnju i razvoj državnih i društvenih institucija. Opšte je poznato da: 1815.godine prva institucija osnovana po usmenom sporazuma predstavnika turske vlasti (Marašli-Ali-paše) ı knjaza Miloša bila je “Narodna kancelarija” u Beogradu, glavni zadatak je veza između turske vlasti ı kneza, kao ı bavljenje presudama, kasnije je pretvorena u Beogradski sud; 1820 god. uspostavljen Opštenarodni srpski sud; zatim su ustanovljeni lokalni nahijski sudovi; od 1835. uloga Opštenarodnog Suda prelazi na “Državni savet”, a 1837. god. prelazi na Veliki sud, koji posle tri godine postaje Apelacioni sud; od 1833. u okviru ”K.kancelarija” radi inostrano (i) i vnutreno (v) odeljenje; 1834. na skupštini Knjaz imenuje pet popečatelja (pravde i prosveštenije, vnutrenih dela, finansija, vojske, inostranih dela); 1835. je osnovan “Državni savet” kao najviša vlast do Knjaza (prema Ukazu o organizaciji čini ga: zakonodavni i zakonoizvršitelni deo sa šest odeljenja i popečateljima); 1829. ustanovljeni su privremeni karantini (radili tokom 1831), zatim od 1836-37. ustanovljeno je pet stalnih karantina ı osam sastanaka, itd. Treba napomenuti da je “Knjažeska kancelarija” bila iznad svih državnih institucija, iz nje je Knjaz upravljao celokupnim životom zemlje.

Pored ustanovljenja novih, širenja starih dolazi i do napredovanja u pogledu organizacije rada državnih institucija. Uspostavljaju se pravila službe, raslojavaju se nadležnosti, uspostavlja se hijerarhija unutar ı između institucija, ozvaničava se pravilo komunikacije zvaničnim pismima (29/6/1835, Zbornik zakona, knj.30., str.75); naravno da Je ı u svemu ovome Knjaz imao odlučujuću ulogu.

Poštanska komunikacija narasla je po obimu posla, broju učesnika u prenosu ı prvi put proširen Je broj korisnika sa pravom organzovanog prenos pisama, plaćenog iz budžetskih sredstava. Za razliku od vremena “KNJAŽESKE POŠTE” kada su prenošena Jedino kneževa odlazeća ı dolazeća pisma, sada pravo na prenos pored Knjaza ı njegove porodice imaju ı državne institucije (sa svojim odeljenjima, popečatelj...), visoki državni ı vojni činovnici, Javne ličnosti... Radi se o pravu za slanje ı primanje isključivo službenih (zvaničnih) pisama, koja su mogla biti prenošena između pomenutih institucija ı njihovih delova po celoj teritoriji Srbije