Filatelista

47

UPOTREBA ŽIGOVA U NEOVLAŠĆENOM POSEDU

dr Mirko Caran

Domaće filatelističko tržište je poslednjih nekoliko godina bukvalno izloženo poplavi raznih falsifikata ili sličnih “rukotvorina” koje ozbiljno ugrožavaju spokojstvo sakupljača. Pored “pravih”, klasičnih falsifikata gde је ceo filatelistički objekat falsifikovan, najčešći vid neispravnosti predstavljaju razni oblici “dorade”, što znači da je na originalnu osnovu nadograđen (čitaj odštampan) detalj koji bitno menja značaj marke ili poštanskog formulara — celine. Postoji ı treća mogućnost koja se sastoji u tome da je ceo objekat proizveden, na primer pismo sačinjeno od originalnih delova pomoću kojih je formiran filatelistički objekat, po pravilu naknadno i pomoću pomagala, poštanskih žigova, koji su najčešće najčudnijim putevima dospeli u neovlašćene ruke.

Ovde su prikazani primeri takvih “proizvoda”. Na kovertima – celinama masovnog izdanja iz 1948. i 1949. godine napisana je istovetna adresa ı ime primaoca, s time da su dva od ovih koverata žigosana aprila ı maja 1958. godine, a treći jula 1967. godine. Upotrebljeni poštanski žigovi su očigledno neovlašćeno dospeli u ruke autora ovog falsifikata, a sami falsifikati izvedeni su nestručno, pošto su u vremenu označenom na žigovima u prometu bili drugi masovni koverti ı važile su drugačije poštanske tarife. Pored toga upotrebljeni poštanski žigovi pripadaju različitim epohama, odnosno nisu bili istovremeno u upotrebi.

Prema tome, prikazani falsifikati ı nisu problem za raskrinkavanje. Međutim, sasvim novu dimenziju dobija problem ako se ovi žigovi (Stari Bar, Vir, Cetinje, Sutomore, Nikšić) upotrebe za formiranje “crnogorskog pisma”, sa crnogorskim markama iz epohe, ı to na primer sa više vrednosti pa se na taj način priredi prava