Gledišta

Koncentracija proizvodnje je imala za posledicu pojavu monopola i oligopola, malog broja velikih proizvođača, zbog čega je kpnkurencija u njenom klasičnom značenju postala ograničena na unutrašnjem tržištu. S tim u vezi iskrsava pdtanje da li je „hladni mir” između velikih proizvođača i težnja da se, pre svega, održi relativan položaj na tržištu sa već osvojenim i uhodanim proizvodima slabila ih jačala interesovanje za naučni rad. Argumenti govore u prilog teze da takvi uslovi više pogoduju nego što ometaju razvoj nauke u krilu privrede. Za strategijski, dugoročni razvoj proizvodnje i preduzeća, što predstavlja pravi kontekst u kome se može razvijati dstraživanje, pogodnija je stabdlnija i mimija pozicija na tržištu. Preterano oštra konkurencija prisiljava preduzeća da misle kako preživeti u kratkom roku, što oduzima perspektive i obeshrabruje istraživačke napore. Sužavanje konkurencije između malog broja velikih proizvođača na terenu cena i već usvojene i uhodane proizvodnje kompenzira se proširenjem na području novih proizvoda. Ovaj momenat je ne samo od fundamentalnog značaja za ekonomiju, budući da sam pojam konkurencije dobija nova značenja, već i za sudbinu naučnog rada, koji postaje pravo polje takmičenja u savremenoj privredi. Saznanje o tome da nov proizvod zbog privremenog monopolskog položaja na tržištu ostvaruje veliki profit podstiče krupna preduzeća na intenzivan istraživački rad. Automobilska industrija u SAD može poslužiti kao ilustracija ove teze. Tri velika koncema već godinama održavaju svoj relativan položaj na tržištu. Malo je izgleda da bi nekome pošlo za rukom da bitno poboljša svoju relativnu poziciju srazmemo većom prodajom ili sniženjem cena automobila. Ovaj momenat objašnjava zašto su se ovi koncemi orijentisali na nove proizvode kao što su klima-uređaji, frižideri, avioni itd. Prodora u nova podračja prethodilo je intenzivno istraživanje. U naporima da se osvoje nova podračja dogodio se kuriozum svoje vrste, koji se iz različitih aspekata tretira u stračnoj literaturi. Istraživači automobilskog koncema General Motors otkrili su freon i tetraethylen, koji se u hemiji smatraju značajnim dostignućem našeg veka. Već iz ovog slučaja može se zaključiti da privreda nije ukazala gostoprimstvo jedino tzv. primenjenoj nauci, prepuštajući dragim akterima fundamentalna istraživanja. Kao što su nauka i privreda, ranije dve odvojene sfere draštvene aktivnosti ostvarile integraciju, tako je i razlika između fundamentalnih i primenjenih istraživanja postepeno iščezavala. Stoga se više ne može govoriti da je jedan tip ustanova isključivo predodređen za fundamentalna, a dragi za primenjena istraživanja. Danas se fundamentalna istraživanja, po obimu i značaju možda najveća, obavljaju unutar privrede. Bye i Hewett navode da je kompanija Du Pont utrošila 27 miliona dolara za istraživanje nylona pre nego što je ovaj počeo da se komercijalno prodaje na tržištu. 5 ) Sličan je slučaj i sa motorima za atomski pogon, tranzistorima d dragim značajnim pronalascima, koji znače najveći skok u tehničkom progresu.

6 ) R. Bye and W. Hewett, op cit., str, 137.

8

DR KOSTA MIHAILOVIC