Gledišta

stvu. Analogno tome, smatra se potrebnim ukidanje i tzv. tehničkih zapreka međusobne razmjene proizvoda, odnosno razlika u propisima država članica koji se odnose na kvalitet, pakovanje, čuvanjei kontrolu proizvoda. Različiti propisi ove vrste traže poseban tretman robe koja se prodaje u drugim zemljama članicama, što zapravo onemogućava njihovu masovnu proizvodnju i time podiže cijenu na tržištima zemalja članica u kojima se ta roba prodaje. Komisija radi ili je već podnijela Savjetu ministara ZaJednice niz prijedloga direktiva u ovim područjima, koje ■ bi, po njenom mišljenju, bilo [neophodno usvojiti prije da: tuma potpunog ostvarenja je■ jedinstvenog tržišta, tj. prije 1. r 'VII 1968. godine.”

POLJA br. 112/1967.

I Tekstovi koji su objavljeni u jdecembarskom broju „Polja” qprispeli su Redakciji kao priTozi za diskusiju na IV stražiTovskom susretu, koji će se oodržati 26, 27. i 28. februara T968. godine. Kao što je poznnato tema IV susreta je: AKTTUELNI PROBLEMI KULTU3RE U JUGOSLAVIJI, sa podItemama; a) Kultura između otoirokratskih i samoupravnih codnosa; b) Ekonomistička ovrednovanja kulture; c) Pozi :cije i mogućnosti kritike kod mas. Među objavljenim prilozima malaze se i prilozi GLIGORITA ZAJEČARANOVICA: Poziccije kritike, SRETENA ASA/NOVIĆA: Praksa duhovne okonfekcije, LJUBE STOJIĆA: Sšta može da znači „biti protiv svega", ALEKSANDRA j-RAIČA: Dmštvena funkcija radničke kritike, ANDREJA ŽKIRNA: Marksizam i kultura :tiaroda, MIROSLAVA RANKOVA: Zabeleške o našem okultumom trenutku, ŽELJKA ifSABOLA: Za dijalog sa dmšctvom, FUADA MUHIĆA: Kulrtura i međunacionalni odno<>i, ALEKSE BUHA: Sadašnja isituacija kulture, MILIVOJA

IVANIŠEVIĆA: Kadrovi u kulturi, MILOSA NEMANJIĆA; Dispozicija društvene sredine na selu za prijem kulturnih vrednosti. Osim ovih priloga objavljeni su i odgovori mladih stvaralaca koje su Redakcija „Polja” i Organizacioni odbor IV stražilovskog susreta zamolili da odgovore na sledeća pitanja; 1 koji su, po njihovom mišIjenju, najaktuelriiji problemi kulture u Jugoslaviji i 2) šta očekuju od IV stražilovskog susreta? Između devet prispelih odgovora nalazi se i tekst RADOVANA V. KARADŽICA; Nerazumevanje „zaduženih”. „Nerazumevanje ,zaduženih’ za kulturu i finansiranje kulture piše Radovan V. Karadžić smatram stalnim i stalno aktuelnim problemom kulture kod nas. Bez materijalnih sredstava se ne pravi kultura, bez njih se ne može stvoriti ni trenutna i vrlo kratka kultuma atmosfera, a o „dugoročnom planiranju” da ne govorimo. Dakle, nezainteresovanost za kulturnu budućnost nacije jest problem. Umjesto rasprava o nacional nim kulturama i o konstituisanju novih kojekakvih nacionalnih i regionalnih kultura i umjetnosti treba „stimulisati” pojedince (a ne naciju i njene branitelje pred nigdje ničim, jer nacija ne stvara), jer su honorari za prvu knjigu od 40.000 do 100.000 st. dinara (tako da autor ne može da kupi ni pisaću mašinu). Kultura je daleko od naroda. Za to nisu krivi stvaraoci, nego one parastvaralačke djelatnosti. Ne treba umjetnost prilagođavati narodu sadržajno i formativno, nego narod umjetnosti i njenim novim formama. To je posao parastvaralačkih djelatnosti i djelateIja (rasturanje knjige, priredbe, izložbe itd.). Školski programi malo čine da se srednjoškolci obavijeste o savremenim kretanjima u kulturi i umjetnosti kod nas. Sve je to, čini se, odraz nespremnosti i nezainteresovanosti društvenog sistema i državnog aparata za kultumo opismenjava-

339