Gledišta

etosu i mentalitetu, već da pokaže sociološku osnovu na kojoj ona izrasta. A da je upravo ta osnova u prošlosti bila i konstituens ove osobine, teško je sporiti. Anegdota o Cmogorcu koji se neočekivano pokazao hrabar u ratu i kao razlog naveo da mu ne bi bilo povratka među bratstvenike da nije tako postupio, mislim da ima dobra ilustrativnu vrednost za odnos o kome govorimo. Junaštvo, je, dakako, osnova ponosa kao što je i ponos izvor junaštva. Ali ako sada uzmemo u obzir sociološki fakat da je između plemena i između bratstava (pa i između jedinki samih) nužno postojala utakmica ,nadgomjavanje’, onda će nam biti razumljiva pojava da su se uz ponos, vrlo lako udruživale osobine kao što su sujeta i preterana osetIjivost. Doista, ako jedinka zna da će svaki njen postupak biti cenjen i sa stanovišta šta on znači za ,kuću’, za bratstvo i pleme, ukratko, za kolektiv i zajednicu, onda ona mora, prvo, razvijati jedan strogi sistem samokrontrole u svim situacijama, odnosno, interiorizirati socijalne modele ponašanja, i, dmgo, ona mora biti osetljiva na svaku uvredu ili na svaki pokušaj umanjenja njenog ugleda i značenja. Sasvim je razumljivo u tom sociološkom kontekstu ako jedinka onda teži da postigne i više nego što je u njenoj moći, da se prikaže moćnijom i sposobnijom nego što jeste, ako, dakle, uz osetljivost udružuje često sujetu i, rekao bih, teatralnost. Ove osobine neosnovano je posmatrati za ,rasne’, ,bogomdane’, one su, u stvari, rezultat određenog dmštvenog i istorijskog konteksta, u kome imaju svoju osnovu i one pozitivne osobine kao što su junaštvo, požrtvovanost i ponos. Ali je još važnije naglasiti da se stari odnos plemenskog rivalstva manifestuje na planu ne samo ličnih svojstava, o kojima je bilo reči, već i na planu socijalno-moralnih shvatanja.. PREGLED br. 11—12/1967.

BOGUMIL HRABAK: Oktobarska revolucija i stvaranje Jugoslavije; ANDRIJA KREŠIĆ: Politika i Ijudska zajednica; MUBA DIZDAREVIC-PELEŠ; Kautsky i Lenjin o zakonitosti u periodu diktature proletarijata; BRANISLAV VUKOVIĆ: Neka pojmovno-metodološka pitanja definisanja narodnih pokreta u nerazvijenim zemijama; MOMO PUDAR; Savez za progres: propast u dekadenciji; TRIVO INĐIC; Između geiile i revolucije: Emesto Che Guevara; UMBERTO CERONI: Politika kao draštvena nauka; DUŠAN LUKAC: Lenjinove koncepcije rešavanja nacionalnog pitanja. PROBLEMI br. 58/1967.

U svom drugom delu donose: STANE SAKSIDA: Društvena stratifikacija u Jugoslaviji; MARKO KERŠEVAN: Nekoličke teorije religije; JURE JURAS: O religiji među nama; ko spomih pitanja marksistiI. JUVANCIĆ: Južnotirolski Nemci i primorski Slovenci u Italiji; JOŽE ŠTER: Moral nije nemoral; MILAN PINTAR: 0 Korčulanskoj letnjoj školi; KARL MARKS: Proces cirkulacije. STANE SAKSIDA; Dmštvena stratifikacija u Jugoslaviji. „ ... Osnovna institucija koja formira i pomaže procese, suprotne formiranju birokratskog sloja, jeste, bez sumnje, samoupravljanje. Hoću samo da konstatujem da stvara takvu distribuciju društvene moći koja neophodno deluje u suprotnom pravcu od birokratizacije. Ipak, samoupravljanje rastače birokratiju jedino ako k o n kr etno razbija birokratske klike, preuzima upravljanje tarno gde je ranije vladala birokratija u procesu osvajanja pozicija dmštvene moći, koje je ranije zauzima-

341