Gledišta

Ukazano je da se banke još nalaze iznad privrede. Između banalca i privrede nije ostvarena čvrsta sprega. Banke su i dalje, pre svega, pod uticajem društveno-političkih zajednica, dok uloga privrednib organizacija u formiranju njihove poslovne pohtike i dalje ne zadovoljava. Zato je neophodno stvaranje mogućnosti odlučnijeg uticaja privrednih organizacija na poslovnu politiku banaka, a kao jedan od načina postizanja ovog cilja istaknuto je uključivanje banaka u procese finansiranja modemizacije privrede. Naglašeno je i to da se problem poslovnosti banaka javlja u najoštrijem vidu, pošto postignuti stepen poslovnosti ne zadovoljava. Materijalni uzroci nedovoljne poslovnosti nalaze se u malom obimiu novčanih sredstava kojima banka slobodno raspolaže, s jedne strane, i u „teritorijalizaciji” sredstava, koja otežava mobilnost (pod uticajem društveno-političkih zajednica) s druge strane. O funkcijama banaka, njihovom broju i organizacionom obliku izražena su razna shvatanja. Na primer, jedni su isticali da funkcije banaka treba uprošćavati, i ne uvećavati ih, kakva je sadašnja tendencija. Drugi su smatrali da treba izvršiti veću specijalizaciju banaka. Ukazano je, takođe, da najveći broj njih ne raspolaže dovoljnim sredstvima i da, s obzirom na sredstva, banaka ima previše, kao i suprotno gledište, da je naša bankovna mreža organizacija uska. Bilo je dosta reči o obliku i sistemu banaka koji bi najadekvatnije zadovoljio potrebe privrede. Izneto je više ideja, često različitih, a katkad i dijametralno suprotnih. Te ideje kretale su se od mišljenja da i država treba da ima svoju privatnu banku (?!) do ideja o organizovanju banaka na nivou preduzeća, tzv. intemih banaka. Cini mi se da je najinteresantnija od svih bila ideja da se postojeći sistem banaka zameni novim, koji bi imao tri vrste banaka. Prvu grupu predstavljale bi razvojne banke. Osnovna funkcija ovih banaka sastojala bi se u kreditiranju izvršenja draštvenih planova, kao i objekata opštenacionalnog karaktera. Sredstva ovih banaka formirala bi se iz kreditnih fondova, sredstava federacije i dr. Komercijalne banke predstavljale bi drugu grapu banaka. Njihova osnovna funkcija ogledala bi se u sposobnosti brzog reagovanja na tržišne promene. Treću grapu sačinjavajle bi stambeno-komunalne banke i štedionice. Ovaj oblik banaka osnivao bi se na teritoriji društveno-političkih zajednica, sa funkcijom kreditiranja stambeno-komunalnih delatnosti, kreditiranja razvoja tercijalnih delatnosti, kreditiranja individualnih zanatlija i slično. Sredstva bi obezbeđivala draštveno-politička zajednica. Posebni izvor predstavljali bi štedni ulozi građana. Izražena je, takođe, i ideja o formiranju banaka određenih kompleksa privrednih delatnosti. Ove banke ne bi obuhvatale samo jednu delatnost, tj, ne bi predstavljale banke određenih privrednih grana ili oblasti. Naprotiv, bile bi to banke grupa raznih delatnosti funkcionalno povezanih horizontal nim i vertikalnim tehno-ekonomskim odnosima. Banke privrednih kompleksa kreditirale bi razvoj određenih ekonomskih grapacija. Na taj način ostvario bi se proces inte-

265

BANKE I KREDIT U NAŠEM PRIVREDNOM SISTEMU