Gledišta

onalnog duha, čija je osnova bezbroj puta ponavljana teza o bugarskom karakteru Makedonije. Takva se stalna i kontinuirana koncepcija sa malim modifikacijama, izražava u sledećim stavovima: U srednjem veku makedonski Sloveni su bili deo bugarskog naroda, a Makedonija deo bugarske države. Ceo period razvitka makedonske nacionalne individualnosti, ceo period preporoda i revolucioname nacionalne borbe u XIX veku, sve do kraja prvog svetskog rata, razmatraju se kao deo bugarskog preporoda i političkog i kulturnog razvitka bugarskog naroda. Sa velikom pompom govori se o makedonskim revolucionarima koji su se borili za oslobođenje Makedonije, ali uvek se napominje da su oni Bugari. Može se navesti još niz elemenata koji svi zajedno sačinjavaju osnovnu koncepciju zasnovanu na ideji da je Makedonija oduvek po svom etničkom sastavu i poreklu, po jeziku, kulturi, po političkom razvitku, bila deo bugarske nacionalnosti. Međutim, sadašnje postojanje SR Makedonije, rezultate njenog nacionalnog razvitka u jugoslovenskoj zajednici ne mogu olako poreći ni pomenuti istoričari. Samostalnost Makedonije tumači se kao rezultat novijeg razvitka, kao posledica nemogućnosti da se ovaj „deo” Bugarske pripoji svojoj otadžbini. Voditi polemiku sa svim ovim tvrdnjama i tumačenjima bugarskih istoričara U jednom kratkom napisu ne bi imalo nikakvu svrhu, ne zbog toga što je polemika nemoguća iz nekih objektivnih razloga, nego više zbog toga što bi bilo potrebno polemisati sa čitavora istorijskom koncepcijom. Rasvetljavanje istorijskih događaja, pre svega je pitanje razvitka istorijske i uopšte društvene nauke, pitanje dužeg vremenskog perioda. Nešto je drugo značajno i zaslužuje pažnju marksističke dmštvene misli i socijalističkog javnog mnenja. Sta je ono što u jednoj istorijskoj koncepciji nije samo istorija, a od značaja je za socijalistički razvitak i socijalističke odnose naročito među susedima? Dva suštinska problema, međusobno čvrsto povezana, proizlaze iz pomenute koncepcije. Jedan se odnosi na pitanje nacija u socijalizmu, a dmgi na odnos socijalističke društvene misli prema sopstvenoj nacionalnoj istoriji. U savremenoj epohi nacionalni problem manifestuje se u najrazličitijim vidovima, njegova težina oseća se u mnogim regionima sveta. Problem nacija ne pojavljuje se svuda na isti naein i nema iste aspekte koji su ga karakterizirali u prošlosti. Pre svega, na planu nacionalnog razvitka javlja se prividno protivrečan proces, da s jedne strane, ogromni porast proizvodnih snaga, razvitak kapitalizma, pojava i postojanje socijalističkih zemalja i socijalizma kao opšteg svetskog procesa, sve više utiču na integraeiju naroda u regionalnim i svetskim razmerama, a, s druge strane, razvitak svakog nacionalnog društva stvara težnju za nacionalnom individualnošću. Može se reći da integraeija daje novi kvalitet nacionalnim individualnostima, jer u medunacionalnim odnosima gde iščezava mogućnost bilo kakve dominaeije jedne

406

TO MI SLAV COKREVSKI