Gledišta

Z APISI

tomislav čokrevski

Uvek su se, po prirodi stvari, područja istorije i mitologije doticala. Mitologija je određena ideološka svest, specifično poznavanje davnih događaja, iskrivljeno i hipertrofirano tumačenje istorijskih pojava. Istorijska nauka je spoznaja objektivnih zakonitosti koje su delovale na tok istorije. Međutim, od prvih istoričara do savremene istorijske misli prisutne su, manje ili više, ideološke premise u tumačenju prošlosti. Može se reći da je istorijska misao udaljenija od realnih društvenih tokova, a bliža mitologiji, ukoliko nije istorija klasa, klasnih odnosa, istorija snaga koje su bile akteri prošlih događaja. Jedna se istorijska misao pretvara u istorijske mitove kad je u službi buržoaskog nacionalizraa, koji stvara društvene predrasude o nacionalnom geniju. Klasna ideologija, klasni interesi buržoazije podignute na nacionalni nivo postaju mit o velikom nacionalnom delu i kad je posredi porobljavanje i asimiliranje drugih naroda. Poznavaocu bugarske istoriografije neće biti teško da sagleda jednu kontinuiranu mitologiziranu koncepciju koja se provlači od osnivanja nacionalne države Bugara u prošlom veku do današnjih dana. Ova činjenica ne bi bila vredna pažnje kad ne bi bila u vezi sa koncepcijom i politikom koje koje se odnose na prošlost i na savremeni život jedne druge nacije. Bugarska istoriografija i politika dugo, a i danas, grade jedan istorijski mit o neostvarenom neujedinjenom nacionalnom organizmu Bugara. Bugarska je buržoazija, kao i druge balkanske buržoazije, svoj klasni int eres da se proširi na veću teritoriju uzdigla do hacionalnog ideala. Citaocu je poznata aktuelna politička kampanja o preporodu bugarskog naci-

ISTORIJA I ISTORIJSKI MITOVI

405