Gledišta

stanka studentske nove levice po mestu nastanka su dvostruki. Prvu grupu čine uzroci koji postoje među samim studentima, a drugu, niz uzroka koji su proizvod društvenog sistema u kome studenti žive i uče. 1. Razvoj tehnika proizvodnje, naročito poslednjih decenija, stvara „eksploziju” i ekspanzdju visokoškolskog obrazovanja. U industrijski razvijenim zemljama Zapada i Istoka, veliki delovi generacija odlaze na studije. Studenti postaju masovna grupa koja ima, bez obzira na međusobne razlike (sodjaino poreklo, vrstu studija, teorijsko-idejnu i političku opredeljenost i sl.), u osnovi istovetan zajednički položaj i funkciju u društvu. Sta je to zajedničko u položaju i funkciji studenata u različitim društvima? Obično se, najpre, ističe mladost, koja se često fetišizira. Ne verujem u „nemir” duha koji proističe iz mladosti kao takve; njegovi izvori ne mogu biti u duhu i mladosti, nego su obično reakdja duha i mladosti na socijalne uslove života. Mada treba reći, mladi su lišeni mnogih predrasuda. Oni su oslobođeni tereta dostignuća starijiih generacija, kao i iluzija starijih o sebi i društvu koje su stvorili. To im omogućuje da u proseku budu vdše, nego stariji, spremni za sumnju u postojeće. Studenti, zatim, nisu ovrsto integrisani u postojeći dmštveni sistem, a često ni u politički sistem. Oni su van radnog procesa koji, svojom nužnošću i „spoljašnjom svrsishodnošću”, najviše utiče na integraciju ličnosti i gmpa u postojeći sistem. Naprotdv; osobenost studentskog položaja je u pripremi za takvu integraciju u dmštvo koja se sastoji u masi informacija koju primaju. Retko je koja gmpa u dmštvu, pogotovu tako masovna i senzibilna, izložena tolikom prijemu informacija. Studenti su najčešće van oficijelnog i institucionalnog političkog sistema. Budući da su stalno izloženi prijemu obaveštenja, u njih se formira politička svest o sebi i dmštvu. Zato što, po pravilu, nemaju institucionalnih mogućnosti da partidpiraju o oficijelnom političkom životu, oni svoje političko opredeljenje i akciju usmeravaju van ili protiv dnstitucija. Imajući, potom, tako specifičan položaj, studenti naslućuju ih potpuno shvatanju dmštveni sistem u kome žive. Oni postaju samosvesni, što je pretpostavka i element autentične političke akdje. I, najzad, studenti su koncentrisani oni žive i uče u velikim skupinama, što olakšava međusobnu komunikaciju i njihovo organizovanje. Sve to više su pretpostavke pohtičkog aktivizma studenata nego što su mu neposredni izvori. Neposredni uzroci pohtičkog angažovanja studenata su u dmštveno-ekonomskom i političkom sistemu, u krajnjoj liniji, u savremenom dmštvenom sistemu i njegovim kultumim vrednostima. 1 )

') Kriza buržoaske zapadne kulture započeta je odavno. Ta kriza masovne oblike poprima od pokreta egzistencijalista i bitnika, koji su rezignirano odbacivali osnovne vrednosti građanske kulture i onoga što se naziva ..građanskim načinom života”. Nastavak tog otpora je hipi-pokret, koji je, u suštini, moralno-revolucionarni pokret, koji negira osnovne vrednosti građanske kulture i njene socijalne nosioce građansku klasu i srednje-\iše slojeve. On je, u stvari, i nastao među intelektualnom omladinom tih klasa i slojeva. Uskoro, veoma locirano i ograničeno, on se iz Amerike preneo i u druge delove sveta koji imaju istu ili sličnu kulturu ili se u njima

986