Gledišta

a u istoj takvoj meri teoriji i praksi privrednog sistema", smatrajući ove oblasti od vitalnog značaja za sprovođenje privredne reforme. Posebnost je članaka da ističu ne samo elemente dugoročnosti nego i nužnosti sistematskog ax ante ili ex post istraživanja sklopova nekih ekonomskih fenomena u kojima može lako da prevlada pragmatizam. Ispitivanje monetamih efekata reforme (dr Dimitrije Dimitrijević: Monetami efekti reforme) dovodi autora, koji se oslanja na okvimi logički model, do isticanja aktivne uloge monetame politike u jugoslovenskoj privredi, a time d do zahteva za daljim usavršavanjem monetame analize i, posebno, monetamog planiranja. Prema autoru, monetarno planiranje u novim uslovima ima odgovomije zadatke u pogledu budućih kretanja autonomnih faktora formiranja novčane mase, kao i u pogledu bližeg formulisanja ciljeva i zadataka kreditno-monetame politike. Instrumenti dmštvenog planiranja mogu delovati efikasno samo ako se verifioiraju u određenim vremenskim razmacima (Milorad Ostraćanin; Neki elementi ex post analize izvr- ■ šavanja društvenih planova Jugoslavije). Zalažući se za ex post analizu izvršenja plana u cilju otkrivanja grešaka u egzogenim varijabilama i slabosti modela, autor postavlja zahtev za objavljdvanjem metodologije planiranja iz koje bi se mogli videti metodološki pokazatelji u kratkoročnim planovima. U isto vreme autor se polemički opredeljuje za osnovni kriterijum ex post ocenjivanja uspešnosti datog sistema planiranja i plana razvoja, koji polazi od ostvarivanja skupa ciljeva i zadataka razvoja, ex ante postavljenih u pohtici razvoja. Predloženi metodološki postupak oslanja se na tzv. koeficijent nejednakosti koji dozvoljava standardizovanje planskih odstupanja po : pojeđinim varijablama. Ufcidanjem godišnjih planova nije prestala nego se povećala potreba za pažljivom analizom kratkoročnih privrednih kretanja. Savremeni pojam urbanizacije, koji ipodrazumeva ,yprodor urbanog načina života i privređivanja u sve društvene slojeve i aktivnost nezavisno od njihovog prostomog raspareda’V dovodi autora do koncepta aglomeracionih sistema kao c faktora privrednog razvoja (dr Pajo Ivković Ivandekić: Aglomeraoioni sdstemd izraz koncepta teritorijalne organizacije i integracije privrede Srbije). Gradovi su sa-r mo deo ovih sistema koji, ako se razvijaju spontano, c dovode do prekomeme koncentracije i devastacije nado-: nalnih teritorija. Ukazujući na neefikasnost palijativmh i mera, autor se zalaže za preventivu: analize statističked; situacije u Jugoslaviji i Srbiji ipokazuju da bi se za 15.1 godina oko 50% stanovništva moglo naći koncentrisano u. gradovima. Nepopravljive greške mogu se ukloniti samc ako se odmah pristupi pripremama za neophodno pot; rebno društveno organizovane migracione procese i konk retiiruje shema aglomeracionih sistema. Rezimirajući pre; liminama istraživanja, autor obrazlaže mrežu i funkcioni sanje šest regionalnih aglomeracionih sistema kao osnovi. 1 budućeg procesa savremene urbanizacije Srbije.

1388

dr ivo FABINC