Gledišta

PRE VOD I

maks horkhajmer

)ć i savest su istorijski fenomeni. One odolevaju pokušaju proste definicije, kakva je uobičajena u prirodnim naukama. Ono što se ukratko za njih može reći odnosi se na aspekte koje govornik u tom trenutku smatra važnim. Moć o kojoj govorim nije moć pojedinca nad samim sobom već politička moć povezana sa ekonomskom. Savest o kojoj govorim odnosi se na nju. )bodne zemlje se izjašnjavaju za demokratiju. Savest treba da postoji kod svih građana, a ne samo kod onih koji vladaju. Međutim, veza između građana i vlade je samo veoma retko neposredna. Posređničke instance predstavljaju, pre svega, partija, organi javnog mnenja, masovni mediji, novine, radio, televizija i još mnogi drugi. Masovni mediji, sa svoje strane, utiču na odnos partije prema vladi i prema građanima, a partije utiču na masovne medije. Taj mehanizam je složen. U masovnim medijima, koji po pravilu obezbeđuju opšte-

*) Ovo je jedan od tri kratka eseja objavljena u zasebnom izdanju pod naslovom Za slobodu (Max Horkhedmer, Um die Freiheit, Europaische Verlagsanstalt. Frankfurt a/ Mein, 1962, s. 42). Eseji (O pojmu slobode, Moć i savest, Kantova filozofija i prosvjeti t e 1 js t vo) su nastali od jednog prigodnog predavanja u Drezdenskoj banci i čine celinu. Zbog oskudice u prostoru, redakcija je, međutim, odlučila da prevede samo jedan smatrajući ga celovitim. Maks Horkhajmer je poznat našem čitaocu po u nas prevedenoj knjizi Pomračenje um a, ("Logos", Veselin Masleša, Sarajevo, 1963). Inače, ovaj 73-godišnji penzionisani profesor filozofije i sociologije na Univerzitetu u Frankfurtu poznat je kao bivši rukovodilac čuvenog Institula za socijalnu istoriju i izdavač časopisa Zeitschrift flir Sozalf orschung, koji je između dva rata okupljao najznačajnije filozofe i sociologe sveta. Zasnivajući zajedno sa Markuzeom tzv, kritičku teoriju društva u duhu Marksove misli, Horkhajmer se predstavio kao jedan od najdubljih kritičara savremenog društva i veliki majstor stila. (Red.)

MOĆ I SAVEST*

1391