Gledišta

artikulisano nezadovoljstvo pozitivnom konstelacijom odnosa i oficijeinom politikom karakteriše vrenje u društvu koje ne uspeva da zahvati oficijelnu političku strukturu, već egzistira van nje ili na njenim periferijama. Sve to pokazuje da proširivanje granica vlast i kao otuđene društvene moći sputava rađanje mogućnosti socijalizma i njihovu realizaciju. Mogućnost socijalizma stoji s one strane takve vlasti kao njena socijalizacija, odnosno negacija. Pomeranje granica slobode podrazumeva potrebu uspostavljanja dijagnoze našeg vremena i otvaranje novih mogućnosti socijalizma u savremenim uslovima. Banas, kada je pitanje budućnosti savremenog društva kao retko kad ranije kardinalno otvoreno, nužno je, pogotovo za socijalistički orijentisana društva, aktuelizirati pitanje odnosa svesti i organizacije. I pored različitih „marksizama”, Marksova ideja partije kao duhovne avangarde proleterskog pokreta, ideja o n erazlučivosti revolucionarne svesti od revolucionarnog pokreta nije sasvim nestala (Lenjin - preuzima ovu ideju posredstvom Kauckog, zatim slede R. Luksemburg, Lukač, Gramši i dr.).U odnosunarevolucionami proleterski pokret, dominacija birokratije u njemu ima za posledicu razdvajanje svesti i pokret a, misli i akcije, što se na planu dmštvenih odnosa ispoljava kao sukob između stvaralačke intehgencije i državno-partijske birokratije (mada ovaj sukob birokratija teži da prikaže kao sukob inteligencije i radničke klase, kao osporavanje vodeće uloge radničke klase i sl. kao što i zagovaranje demokratskih ideja kvalifikuje desnim skretanjem itd.). Na duhovnom planu, ovaj fenomen izražava se kao sukob dogmatske, odnosno pozitivističke i kritičke svesti. Na ovaj način, tok revolucije se obuzdava, blokira se revolucionisanje dmštvene prakse. Ideja bez organizacije je nemoćna, a moć bez ideje svodi se na tiraniju (vlast kao samosvrha), ~svemoćna pragmatistička politika zamenjuje mi šIjenje ideologijom, tj. sistematizovanom lažno m svešću, a nemoćno kritičko mišljenje životari s istinom van političke stvarnosti”. 23 ) 111 Dosadašnje iskustvo pokazuje (što ne mora značiti da je to večiti zakon) da je birokratizacija partije, u kontekstu opštih uslova, jedan od značajnih posrednih činilaca birokratizacije društva. Nešto pojednostavljeno rečeno; jednom stvorena stmktura

;s ) K. Kosik, Isto.

1345

GRANICE VLASTI I MOGUĆNOSTI SOCIJALIZMA