Gledišta

dr

vciins.ii'

zekovie

iazmatranje ekstradohotka nameće se kao potreba zbog toga što se poslednjih godina, naročito posle ukidanja poreza na vanredan dohodak i mdničkog doprinosa 1964. godine, razvila polemika o celishodnosti njegovog dmštvenog zahvatanja. Postavljaju se zahtevi za preispitivanjem oportunosti takve odluke i ističe potreba iznalaženja načina zahvatanja ekstradohotka od radnih organizacija koje ga ostvamju. Shvatanja koja su se o tom problemu pojavila veoma su različita, kako sa stanovišta teorijskih osnova sa kojih se problem ekstradohotka razmatra, .ako i sa stanovišta posledica koje mu se pripisuju. Najčešće se ektradohodak tretira kao kategorija ko ja je suprotna socijalističkim dmštvenim odnosima/ i principu raspodele prema radu. te ulazeći ovom prilikom u potpuniju teorijsku analizu ovakvih shvatanja, za praktičnu akciju izgleda da je bitno mbve i način formiranja onog dela dohotka koji se kvalifikuje kao ekstradohodak. Tako se može doći do zaključka da li ekstradohodak predstavlja deo dohotka radne organizacije stecen po osnovi rezultata rada ili po nekom drugom osnovu. lajčešće isticani osnovi sticanja ekstradohotka jesu: ’ P ro d u ktivnost rada tzv. tehnički ekstradohodak, J . KonjunKtura na tržištu tzv. konjunkturni ekstradohodak, . posebni uslovi privređivanja tzv. monopolski ek- s j stradohodak. ostavlja se pitanje da li se dohodak formiran pod dejstvom navedemh faktora može tretirati kao ekstra-

PROBLEM EKSTRADOHOTKA U NAŠEM SISTEMU PRIVREĐIVANJA

1349