Gledišta

dohodak i da li formiranje dohotka po svim ovim osnovama znači neopravdano sticanje dohotka suprotno principu raspodele prema radu? Odmah se može konstatovati da dohodak stečen po ovim osnovama nema isti karakter, da se ne može jednako tretirati pa se, samim tim, ne može ni svrstavati u istu kategoriju kategoriju ekstradohotka. Zbog toga je potrebno, pre svega, utvrditi šta predstavlja ekstradohodak i koji su njegovi izvori, da bi se razlučio od dela dohotka stečenog na drugi način, i, prema tome, zauzeli stav o tretmanu ekstradohotka u našem sistemu privređivanja. I Za utvrđivanje pojma ekstradohotka i načina njegovog sticanja mogu da nam posluže sledeća dva mišljenja. Prv 7 o je mišljenje prof. M. Koraća: ~U svim slučajevima prodaje robe jedne grane po jedinstvenim prodajnim cenama, oni robni proizvođači čiji su materijalni troškovi proizvodnje i utrošak Ijudskog (novododatog) rada po jedinici proizvedene robe ispod proseka njihove grane ostvarivaće dohodak koji je relativno veći od dohotka drugih robnih proizvođača njihove grane, tj. veći po jedinici angažovanih faktora proizvodnje, te će stoga i dohodna stopa koju oni ostvaruju biti veća od dohodne stope koju ostvaruju ostali robni proizvođači njihove grane. Dohodak koji je u okviru jedne grane proizvodnje ostvaren na ovakav način naziva se ekstradohodak.” 1 ) Drugo mišljenje potiče od prof H. Hadžiomerovića: „Kao što je poznato, suština djelovanja zakona vrijednosti sastoji se u tome što se roba na tržištu razmjenjuje ne po vrijednostima baziranim na individualnom utrošku Ijudskog rada u njihovoj proizvodnji, već po vrijednostima baziranim na prosječnom društvenom utrošku ovoga rada. Na toj osnovi, oni proizvođači koji jedinicu robe proizvedu sa manjim utroškom Ijudskog rada nego što je prosečni društveni dobijaju posredstvom tržišta više vrijednosti nego što su je sami stvorili, na račun onih čiji je utrošak ovog rada po jedinici bio veći od prosječnog. U konačnom obračunu dodatni dio vrijednosti koji se na ovom osnovu postiže, pokazuje se u praksi kao ekstradohodak, odnosno ekstradobit.” 2 ) Ne ulazeći detaljnije u teorijsko razmatranje navedenih shvatanja, i razlika u teorijskom konceptu robne proizvodnje, iz navedenih mišljenja može se zaklju-

') Dr M. Korać Dr T. Vlaškalić, Politička ekonomija, ~Rad’', 1966, str. 319. 2 ) Dr H. Hadžiomerović. Teorijske implikacije raspodele prema radu. ob : javljeno u zbomiku "Raspodela dohotka i dmšrveno-ekonomski položaj radnog čoveka", Skopje, 1967, str. 20S.

1350

DR VELIMIR ZEKOVIC