Gledišta

II )rugi često isticani osnov za sticanje ekstradohotka je tržišna konjunktura. Da li dohodak koji se stiče na osnovu bolje konjunkture predstavlja ekstradohodak, zavisi od uzroka konjunkture. Mislim da je sa stanovišta problema koji se ovde razmatra bitno istaći sledeća dva momenta koji omogućavaju sticanje većeg dohotka povoljnijom konjunkturom; poremećaj robno-novčanih odnosa i promene u strukturi tražnje. 'oremećaj robno-novčanih odnosa porastom platežno sposobne tražnje i nedovoljne ponude dovodi do skoka cena i na osnovu toga do sticanja većeg dohotka. Međutim, porastom cena koriste se svi proizvođači jedne robe, pa se na toj osnovi ne može javiti razlika u visini dohotka između proizvođača iste robe. Na toj osnovi raste ostvareni dohodak svih proizvođača date grane ili grupacije srazmerno porastu cena. Stoga se na bazi konjunkture koja je nastala zbog poremećaja robno-novčanih odnosa ne može formirati i sticati ekstradohodak. Oduzimanjem tako stečenog, nazovimo ga konjunkturnog, dohotka ne mogu se ukloniti uzroci njegovog formiranja, već to traži mere druge vrste. romene u strukturi tražnje mogu dovesti do formiranja i sticanja ekstradohotka. Uzroci koji dovode do promena u strukturi tražnje mogu biti veoma različiti, a iniciranje tih promena može poteći i od potrošača i od proizvođača. Sposobnost radnog kolektiva, da istraživanjem tržišta blagovremeno oseti tendencije, kretanja tražnje, i svoju proizvodnju prilagodi tim promenama, obezbeđuje mu povoljniju konjunkturu i sticanje većeg dohotka od ostalih proizvođača iste grane, a to znači sticanje ekstradohotka. S druge strane, ako radni kolektiv ostvari proizvodnju jedne robe sa novim, boljim svojstvima i time osvoji tržište, dakle ako postigne bolju konjunkturu, ostvariće veći dohodak od ostalih proizvođača. U oba ova slučaja ostvareni višak idohotka, dakle, ekstradohodak, ne može se tretirati kao neopravdaan iz sledećih razloga: smatrati tako stečeni dohodak neopravdanim i nastojati da se raznim merama spreči stvaranje većeg dohotka na toj osnovi značilo bi onemogućiti dejstvo osnovnog pokretača poslovne aktivnosti radnih kolektiva; sticanje dohotka na toj osnovi ne može biti monopol jednog robnog proizvođača, pošto će i ostali proizvođači, u težnji za povećanjem dohotka, svoju pro-

1355

PROBLEM EKSTRADOHOTKA U NASEM SISTEMU PRIVREĐIVANJA