Gledišta

dnjom zadovolje zahteve tražnje ili, pak, zbog toga što je jedan radni kolektiv jedini proizvođač te vrste proizvoda. U oba ova slučaja proizvođači se objektivno nalaze u položaju da diktiraju uslove realizacije svojih proizvoda i na toj osnovi neopravdano stiču visok dohodak. Međutim, ovako stečen dohodak ne predstavlja ekstradohodak, već bismo takav dohodak mogli nazvati monopolskim dohotkom. Onemogućavanje sticanja ove vrste dohotka može se postići jačanjem konkurencije, poiitikom uvoza, politikom cena i sl. i na taj način eliminisati monopolsku poziciju takvih proizvođača. Generalno bi se moglo konstatovati da sticanje dohotka na osnovu monopolskog položaja neke grane proizvodnje ili pojedinih robnih proizvođača unutar privredne grane ili grupacije nije u skladu sa principom raspodele prema radu, pa se zbog toga sticanje dohotka na toj osnovi mora sprečiti merama ekonomske ili administrativne prirode, a u krajnjem slučaju i oduzimanjem tako stečenog dohotka sa unapred utvrđenom namenom njegovog korišćenja. Poseban problem predstavlja sticanje većeg dohotka na osnovu korišćenja povoljnijih prirodnih uslova. Poznato je da prirodni uslovi predstavljaju faktor produktivnosti rada, pa samim tim mogu biti i izvor ekstradohotka. Imajući to u vidu, može se s pravomi postaviti pitanje opravdanosti sticanja i prisvajanja ekstradohotka na toj osnovi. U traženju odgovora na ovo pitanje potrebno je imati u vidu sledeća dva momenta: 1. Kolika je stvama razlika u prirodnim uslovima i uticaj njihov na produktivnost rada pojedinih radnilr kolektiva u okvim proizvodnih grana ili gmpacija. 2. Trajnost povoljnijih prirodnih uslova. Da bi se sa sigumošću moglo govoriti o uticaju prirodnih uslova na sticanje ekstradohotka, potrebno je: izvršiti temeljita istraživanja prirodnih uslova u pojedinim granama i razlike koje u tom pogledu posto-c je. Bez takvih analiza može se samo uopšteno i načelno govoriti, što je nedovoljno za efikasnu akciju i Što se tiče dmgog momenta, treba naglasiti da je pred t nost prirodnih uslova relativna. Plodnost zemljišta-r usled eksploatacije opada, mdna nalazišta se iscrp r Ijuju i moraju se tražiti nova, itd. Prema tome, rađ ni kolektivi koji se koriste zemljom kao predme tom svoga rada moraju ulagati neprekidno sredstvt: za održavanje kvaliteta svog predmeta rada, istrai

1358

■ĐR VfiLUVUR ZEKOVIC