Gledišta

žujući i pripremajući nova rudna nalazišta, održavajući i poboljšavajući plodnost tla, prilagođavajući klimatske uslove svojim potrebama ili, pak, onemogućavajući negativno dejstvo klimatskih uslova primenom savremene tehnike i tehnologije, sprečavajući eroziju zemljišta i sl. Ako se ovo ima u vidu, onda bi se moglo konstatovati da interes za utvrđivanje prirodnih uslova kojima se koriste, razlike i promenljivosti tih uslova, imaju radni kolektivi određene grane ili grupacije. S obzirom na to, radni kolektivi su ekonomski zainteresovani i dmštveno obavezni da stalno istražuju i obezbeđuju povoljnije prirodne uslove kao osnovu svoga rada. Zbog toga je u njihovom interesu da sami, međusobnim dogovorima, utvrđuju kod koga se i koliki ekstradohodak formira na osnovu povoljnijih prirodnih uslova, i na bazi samoupravnih dogovora odlučuju o izdvajanju toga dela dohotka za geološka i dmga naučna istraživanja, koja treba da im stalno osiguraju povoljnu materijalnu osnovu za njihov rad. IV 10 rezime ovih razmatranja, moglo bi se zaključiti sledeće: Ekstradohotkom može se smatrati samo dohodak koji radne organizacije imutar jedne grane ili proizvodne gmpacije ostvamju iznad prosečnog dohotka date grane ili gmpacije. Ekstradohodak se formira na bazi nižih troškova proizvodnje, tj. manjeg utroška svih faktora proizvodnje po jedinici proizvoda od prosečnog utroška u datoj grani ili gmpaciji. Ektradohodak je zakonita pojava socijalističke robne proizvodnje, pa samim tim njegovo formiranje i prisvajanje odgovaraju suštini principa raspodele preraa radu. Sticanje ekstradohotka ne stvara neopravdane ekonomske nejednakosti, već izražava nejednakost u dmštveno priznatim rezultatima rada. Sticanje dohotka većeg od prosečnog između grana i gmpacija, koji je rezultat određenih mera ekonomske politike, treba onemogućiti u oblasti primarne raspodele a ne kasnije pomoću preraspodele. Sticanje dohotka na osnovu monopolskog položaja ne raože se smatrati kao ekstradohodak. Monopolski položaj je dmštveno i ekonomski neopravdan jer ne

1359

PROBLEM EKSTRADOHOTKA U NASEM SISTEMU PRIVREDIVAKJA