Gledišta

njegovo postojanje, drugi smatraju da je ono suvišno, naročito zbog toga što postoje Veće naroda, koje je ravnopravan i samostalan dom sa vrlo širokim kompetencijama, i Veće radnih zajednica. Svi interesi građana kao radnih Ijudi i stanovnika određene teritorije komune mogu se izražavati preko Veća radnih zajednica i Veća naroda. Ovo tim pre što su komtmalni interesi građana predstavljcni, pre svega, u republičkoj skupštini u skladu s odgovarajućim nadležnostima republike (Peter Klinar). Pored toga, uvođenje Veća komuna komplikovalo bi još više i onako složen skupštinski mehanizam i pojačalo kompetencije federacije, što nije cilj našeg politiokog sistema. U bliskoj ve2d sa tipom i strukturom predstavničkih tela, nekoliko učesnika je raspravljalo i o izbomom sdstemu. Za razliku od nekih mišljenja i predloga za promenu Ustava SFRJ (koji je sačinila i dala na javnu diskusiju Savezna komisija za promene ustava), koji se zalažu za posredne izbore za veća radnih zajednica, neka rolšljenja smatraju da je to neopravdano iz više razloga i preferiraju neposredne izbore. Pored ovih, raspravljalo se i o nizu drugih pitanja, kao što su federativni karakter uprave, odnos Skupštdne i uprave itd. U okviru gmpe pitanja koja su se odnosila na ekonomske funkcije federacije bilo je i nekih nesaglasnosti i različitih mišljenja, počev od onih da treba ukinuti sva ili skoro sva prava države u oblasti proširene reprodukcije i onih koja postavljanje naoionalnih zahteva prema federaciji kategorišu kao anahronizam, pa do onih koja smatraju da je neophodno zadržati neka prava federacije u tom domenu i da su organi federacije odgovomi za funkcionisanje privrednog sdstema. Uz to treba dodati da je mnogo više onih mišljenja koja smatraju da su radne organizacije, i da bi one trebalo da budu, osnovni nosioci sredstava proširene reprodukcije, a da je funkcija federacije da obezbeđuje samo opšte uslove poslovanja i da neiim ekonomskim merama utiče na odluke užih kolektiviteta. U celom ovom kompleksu ekonomske problematike najviše pažnje posvećeno je pitanju nerazvijenih područja, kao jednom od osnovnih pitanja ne samo naše zemlje nego i savremenog sveta uopšte. I tu je bilo različitih gledišta. Veliki deo priloga istakao je mišljenje, pozivajući se i na međunarodno iskustvo, da se u reguldsanju pitanja nerazvijenih područja ne treba rukovoditi dsključivo neposrednim ekonomskim kriterijumima zainteresovanih partnera, već da treba voditi računa i o širim posledicama koje mogu nastupiti iz takvog stanja. Stiče se utisak da pismena saopštenja, kao i diskusija, nisu dovoljno razradila pitanje normativne nadležnosti federacije u oblasti ekonomskih odnosa. Ovo su samo neka od pitanja koja su, po mišljenju autora ovoga osvrta, dominirala savetovanjem, uz napomenu da je moguće da su neka još značajnija pitanja izostavljena, a neka manje značajna suviše naglašena. Uz to smo još mišljenja da je jednom ovakvom interdisciplinarnom pri-

1730

VUCINA VASOVIC