Gledišta

zumeva znanje o tom i primenu tih znanja. Zahtev za poslušnošću koji leži u osnovi ovakve koncepcije teško je uskladiti sa potrebom za ličnom irpcijativom i kritičnošću, koja je, pored ostalog, preduslov ostvarivanja samoupravnih odnosa. Pojam poslušnosti odgovara liku „vojnika revolucije”, iz kojeg proističe lik „vojnika partije”, koji, kao i svaki vojnik, mora bez pogovora da sluša svog starešinu i sprovodi njegova naređenja. Element poslušnosti implicitno se nalazi i u objašnjenju uloge moralnog vaspitanja na str. 186. Po ovom objašnjenju, uloga moralnog vaspitanja je ~da razvije svest o odnosu pojedinca prema zajednici i da doprinese izgrađivanju određenog ponašanja u skladu sa postojećim normama”. Eto još jedne ideološke ograničenosti koja pretpostavlja postojanje idealnih normi pa je potrebno vaspitanje ponašanja u skladu s njima. Poslušnost, a ne kritičnost, to je stanovište ovakvih pogleda. U istu grupu ideološki ograničenih shvatanja može se staviti i tvrđenje na str. 189, po kojem „suzbijanje nepismenosti, elektrifikacija, industrijalizacija, vaspitni rad, sve su to dela koja se čine u ime socijalističkog morala i humanizma”. Normirajmo nešto, postavimo ga na pijedestal idealnog i već postojećeg, i možemo mirne duše reći da se sve ili gotovo sve čini u ime toga. Doduše, ne može se poreći da se elektrifikacija i industrijalizacija u krajnjoj liniji sprovode zbog humanih ciljeva, ali apsolutizujući ovo, nemoguće je objasniti zašto dolazi do elektrifikacije i industrijalizacije i u kapitalističkim uređenjima, i to intenzivnije od sličnih procesa u socijalističkom dmštvu. To, verovatno, dolazi otuda što je teško objasniti fenomen industrijalizacije kao posledicu socijalističkog morala. Sta dr D. Mitrović smatra osnovom za razvijanje socijalističkog humanizma? Na str. 189. ona kaže: „Roditeljsko poštovanje, navikavanje dece na poštovanje roditelja, mladih prema starijim, jednih prema dmgim predstavlja osnov za razvijanje socijalističkog humanizma. Pre svega, nejasna je kategorija ~socijalistički humanizam . Da li to znači da postoji ili je postojao kapitalistički ili, recimo, feudalni humanizam? Bojim se da je navođenje dmštvene formacije kao atributa humanizma suviše shematsko. Ćini se, međutim, da je dr D, Mitrović saopštila jednu koncepciju za koju vemje da je socijalistička. U osnovi te koncepcije nalazi se kategorija poštovanja. U nešto malo izmenjenoj formulaciji možemo je i ranije sresti: „Poštuj oca svoga i mater svoju”, „Ljubi bližnjega svoga”. Zatira, tu je i patrijarhalna norma „poštuj starijeg." Ovo poštovanje, međutim, pretpostavlja činjenicu moralne superiomosti. Na žalost, sama činjenica što je neko stariji ne mora da znači da je utoliko moralno superiorniji.

1743

PEDAGOGIJA U SKRIPTIMA