Gledišta

čke dominacije proizvođača. Cim se pretvori u borbu za ličnu vlast (kao što pokazuju pojave u našoj skorašnjoj političkoj praksi) ona gubi svako društveno i moralno opravdanje. Stoga je bitno pitanje kakvoj vlasti se teži, kako ta vlast funkcioniše kad je osvojena i kojim metodima se dospeva do vlasti. Jedino politička praksa može pokazati kakvi su pravi ciljevi te borbe, što zavisi od toga kakve su vodeće političke snage koje u njoj učestvuju. A za socijalističko društvo je od posebnog značaja kako se njihova unutrašnja organizacija i odnosi, kao i celokupna njihova delatnost, odražavaju na njegov razvitak. U načelu, u jednoj jedinstvenoj, ali elastičnoj organizaciji političke avangarde, u čijem sastavu dominiraju proizvođači, u kojoj postoji demokratsko ustrojstvo, slobodna i ravnopravna borba mišljenja, aktivna uloga članstva i njegov odlučujući uticaj na kreiranje politike negativni aspekti borbe za vlast mogu da se eliminišu a da ta borba bude borba za onu vlast koja je potrebna učvršćivanju i razvijanju samoupravljanja. Posebne socijalističke političke partije težile bi nametanju svojih Ijudi, politička borba skretala bi od programa i njihove realizacije do borbe za najvažnije društvene položaje, zanemarili bi se jedinstveni interesi proizvođača. Međutim, i u birokratizovanom jednopartijskom sistemu borba za vlast često je veoma izrazita, čak i vrlo brutalna, iako manje vidljiva a više zakulisna i forumska. Jedinstveni interesi su objektivna podloga koja rađa potrebu i za njihovom jedinstvenom idejno-političkom avangardom. Jedinstvena, savremena, demokratska i elastična organizacija avangarde ima mnogo više mogućnosti da odstrani te neeativne efekte borbe za vlast, da vlast učini integralnim delom samoupravnog društva, nego što to mogu postići eventualne posebne socijalističke partije, koje deluju po principu vladajuće i opozicione partije ili pak jedna, lažna monolitna birokratizirana vladajuća partija. Idejno politička avangarda u samoupravnom društvu mora da bude u svakom svom činu i svakim svojim delom društveno-pohtički izraz jedinstvenih ciljeva radničke klase i svih snaga koje su oko nje okupljene. Međutim, drugi bitan uslov da Savez komunista bude najefikasnije idejno-pohtičko oruđe razvoja samoupravljanja i da, prirodno, svojom sposobnošću istiskuje tendencije za stvaranjem socijalističkog višepartijskog sistema ih one koje teže političkom i idejnom monopolizmu jedne partije, jeste uspostavljanje odnosa klasno-političke kontrole Saveza komunista od strane radničke klase i drugih progresivnih samoupravnih snaga. UspostavIjanje takvog odnosa znači i izgrađivanje konkretnih institucionalno-političkih formi za njegovo ostvarenje. Radničkoj klasi treba dati pravo da kroz samoupravne oblike demokratije od partijskih organizacija, organa i pojedinaca traži polaganje računa o njihovom radu. Na taj način može da se obezbedi mnogo veća povezanost samoupravljačke baze i idejno-pohtičke avangarde i da se ova druga učini stalno i konkretno odgovomom radničkoj klasi.

1708

ZORAN VIDOJEVIC