Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

а

406 GODIŠNJAK KRALJEVINE 8.Н.8.

GLAVA XIV. KULTURNI PREGLED.

KNJIŽEVNOST.

Po dolasku na Balkansko Poluostrvo narod Srba, Hrvata i Slovenaca počeo je u IX veku da prima Hrišćanstvo, a u vezi sa tim javljaju se i prvi početci jugoslovenske književnosti. Zemlje koje su Srbi, Hrvati i Slovenci zauzeli, svojim geografskim položajem postale su poprištem borbe grčkopravoslavne i rimokatoličke crkve. Svaka od ovih crkava trudila se da propagandu vrši što efikasnijim sredstvima. Naročitog uspeha imali su dva grčka misionara, brača Ćirilo i Metodije, koji su propovedali na slovenskom jeziku (druga polovina IX B). Taj jezik se docnije sve više približavao narodnom govornom jeziku, a crkvene knjige pisane su ćirilicom, koje ime srpsko pismo i danas nosi. Prvobitno pismo zvalo se glagoljica i prvi književni spomenici našeg dela zapadnog naroda pisani su glagoljicom. Najstariji književni spomenici pisani glagoliicom i ćirilicom su 12 1Х 1 Х века. Među prvim spomenicima pisanim ćirilicom najznačainiji je „Miroslavljevo Jevanđelje“, iz druge polovine XII veka.

Književnost pisana ćirilicom naročito se razvila usled toga što u to дома рада i stvaranje prve srpske države, dok je glagoliska književnost bila suzbijena od strane katoličkog sveštenstva. Ćirilska, književnost, koja je sva pod uticajem vizantijske književnosti, mahom je prevodna i crkvenog karaktera. Sv. Sava uvodi i jedan originalan književni rad: biografije vladara srpskih, uz koje se docnije razvijaju i ostali istoriografski radovi. Ovi biografi su mahom učeni kaluđeri, jer su manasitiri u to doba bili jedino središte prosvete. Od svetovnih dela treba spomenuti čuveni Dušanov Zakon (sredina XIV veka).

Sa propašću srpske države u XV veku rad na književnosti znatno opada. U Dalmaciji međutim u io doba niče nova književnost na narodnom jeziku. Dubrovnik, koji je bio slobodna republika bio ie u to doba bogat trgovački grad, u mnogostrukim vezama sa Italijom, u kojoj je cvetala književnost i umetnost Renesansa. Pod uticajem talijanske književnosti (Dante, Petrarka} stvara se u Dubrovniku i Dalmaciji krajem XV i poč. XVI veka književnost na narodnom jeziku, sa svim mnogobrojnim književnim rodovima, počev od lirike, drame, pastirske igre, pa do epa (Š. Miletić, Đ. Držić, D. Ranjina, Cvijeta Zuzorić, Marin Držić i drugi.) Ova književnost, i ako stalno pod uticajem raznih talijanskih književnih škola, sve je više dobijala u originalnosti, f uspela je đda u XVI veku da nekoliko značajnih književnika (Ivan Bunić,