Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

GODIŠNJAK .KRALJEVINE 5. Н. 5. ' 43

NARODNA SKUPŠTINA. (O.T. 70, 13-45)

Narodna Skupština je zakonođavno telo i sastoji se iz jednog domaNjeni članovi t. j. narodni poslanici, biraju se na četiri godine a posle toga roka mogu ponovo biti birani. Broj poslanika koje jedan okrug ili oblast bira zavisi od broja stanovništva dotičnog okruga ili oblasti. Na svakih 40.000 stanovnika bira se po jedan poslanik. Ako je višak stanovnika u jednoj izbornoj jedinici veći ođ 25.000, bira se i za taj ostatak jedan poslanik. Aktivno biračko pravo ima svaki državljanin po rodjenju ili prirodjenju ako je navršio 21 godinu. Oficiri, aktivni i u nedđejstvu, kao i podoficiri i vojnici pod zastavom ne mogu vršiti biračko pravo ni biti birani.

Broj poslanika u Narodnoj Skupštini je 315. Poslanik se može birati u ma kome delu Kraljevine, bez obzira na njegovo mesto stanovanja. Svaki kandidat za narodnog poslanika mora biti podanik Kraljevine, i da uživa sva gradjanska prava, i da je navršio 30 godina života. Svi kandidati moraju znati govoriti i pisati narodnim jezikom. Poslanici uživaju imunitet od dana izbora pa do dana raspisa novih izbora.

NOVA ZGRADA NARODNE SKUPŠTINE U BEOGRADU.

Predsednik Narodne Skupštine bira se iz sredine poslanika. On je odgovoran za održanje reda u Skupštini.

Narodna Skupština sastaje se u prestonici Beogradu u redovan saziv svake godine 20 oktobra, ako pre toga nije Kraljevim ukazom sazvana u vanredni saziv. Redovan saziv ne može se zaključiti dok ne bude rešen državni budžet. Pravo podnošenja zakonskih predloga uživaju pored ministara i pojedini članovi Narodne Skupštine.

Narodna Skupština ima pravo ankete kako u izbornim, tako i u čisto. administrativnim pitanjima.

Narodna Skupština može punovažno rešavati, ako je na sednici prisutna jedna trećina svih poslanika. Za punovažno rešenje potrebna je većina glasova prisutnih poslanika. Glasanje u Narodnoj Skupštini biva javno; samo se izbori vrše tajnim glasanjem.