Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

54 - GODIŠNJAK KRALJEVINE S.H.S. ___

da Ministarstvo Finansija garantuje opštini zajam potrebno je prethodno ođobrenje Narodne Skupštine.

·* NoviSad, Vrbas, Subotica i Sombor smatraju se e kao slobodiii gradovi. Ovi su građovi zadobili svoj status za vreme starog madjarskog režima, i Kraljevska Vlada im je te priVilegeje priznala. Oni imaju svoje gradske senate, koji vrše stvarne legistativne funkcije. U svim finansijskim pitanjima ovi su gradovi autonomni i njihovi budžeti ne potpadaju pod nadzor Min. Finansijas Po pitanju gragjanske administracije oni direktno potpadaju pod nadležnost Min. Un. Dela na isti način kao i veliki župani. Svakim od ovih slobodnih gradova upravlja gradonačelnik (predsednik) koga bira stanovništvo grada.

POLICIJA.

Policijska služba Kraljevine potpada pod Ministarstvo Unutrašnjih Dela. Personal ove organizacije „žandari“ obučava se u vojsci i nalazi se pod.komandom oficira, koji je dođeljen Min. Un. Dela specialno za tu svrhu. Svaka administrativna oblast izveštava Min. Un. Dela, koji joj je broj žandarma potreban za održavanje reda i Ministarstvo prema tome vrši podelu policijske snage. Na ovaj način, žandarmi jedne oblasti potpadaju pod direktnu vlast velikog župana, koji je pak odgovoran Min. Un. Dela za pravilno funkcionisanje žandarmerijeske službe u svojoi oblasti. Veliki župan dodedljuje potreban broj žandarma sreskim načelnicima radi održavanja reda u srezovima i oni direktno odgovaraju velikom županu za svaki nered koji še desi. Održavanje reda u celoj Rraljevini prema ovome stoji u rukama Ministarstva Unutrašnjih Dela.

POLITIČKE PRILIKE U KRALJEVINI S.H.S.

1

Srbi su Prvim Ustankom (1803—1813), pod vođstvom junačkog Karađorđa, i Drugim Ustankom (1815.), pod vođstvom Kneza Miloša Obrenovića izvojevali izvesnu samostalnost: Turci se nisu rhešali u unutrašnje,.srpske poslove. Knez Miloš Obrenović umeo je postepeno da dobije od Porte sve veće i veće povlastice. Knez je vlađao zemljom bez pisanih zakona, potpuno apsolutistički:- Državnu kasu smatrao je svojom ličnom imovinom. Narod je međutim hteo podizati škole i puteve, i obraćao se Sultanu, koji je 1835. izdao prvo pismo o slobodi, Hatišerif, kojim je trebalo da bude u nekoliko ograničena autokratska vlast kneževa. Knez međutim nije hteo da vlada po Hatišerifu, i usled nezadovoljstva narodnog morao je 1840. g. da napusti zemlju, i da vlast preda svome sinu Milanu, koji je bio teško bolestan, i posle nekoliko meseci vladavine umro. Za njim je došao njegov mlađi brat, Mihailo, koji takođe nije hteo đa vlada po Hatišerifu, te je i on morao da napusti zemlju. Narod je sad (1842) izabrao za kneza Aleksandra Karađorđevića, sina Karađorđevog, koji je pristao da vlada po Hatišerifu.

Po Hatišerifu sva vlast u zemlji pripadala je Državnom Savetu, Koji še sastojao iz 17 doživotnih članova. Knez je pokušao da skrati vlast 84. veEtnika i tdako je hastala borba, u kojoj su protivnici kneza šebe nazivali „ustaVobtaniteljifla“. Pristalice dinastije Obrenovića takođe nisu bili zadbvoljHi Tko nastupa stvaranje prvih političkih stranaka u Srbiji. ' Omladina, koja