Godišnjak Kralj. Srba, Hrvata i Slovenaca za 1926 god.

GODIŠNJAK KRALJEVINE S.H.S. 59

VI

U Bosni je za trideset godina Austrija vladala potpuno apsolutistički, i nije bilo ni traga o kakvom političkom životu. Tek posle aneksije 1908. data je ovoj pokrajini neka vrsta lokalne autonomije. Austrija je svim silama nastojala da versko razdeljeno stanovništvo još više zavadi, i izborhi sistem je bio određen po verskim nurijama.

Posle rata je jedan deo Srba prišao Radikalnoj Stranci, a drugi Zemljoradničkoi. Manji deo srpske i hrvatske intelegencije prišao je Demokratskoj Stranci. Muslimani su oštali na autohomističkom stanovištu, i osnovili zasebnu stranku. Katolici su najvećim delom prišli Radiću.

VII

U Južnoj Srbiji (Stara Srbija i Makedonija) za vreme turske vladavine nije moglo ni biti reči o politici. Političke partije su zamenjivane ustaničkim četama. Pošto je celokupno slovensko stanovništvo potpadalo pod Bugarski Egzarhijat u Carigradu, to je i bugarski uticaj preko škola i crkava bio veoma veliki.. .

Posle rata jedan deo stanovništva je još ostao pod uticajemi ove propagande, i mahom je prišao Komunističkoj Stranci. Ostali, nacionalni deo, podelio se na demokrate i radikale.

POLITIČKE PARTIJE Političke su partije u Kraljevini S. H. S. mnogobrojne, i ako među mnogima od njih nema kakve velike programske razlike. Pravo grupisanje stranaka nije još izvedeno, pošto je još na dnevnom ređu pitanje državnog uređenja. Po ovom poslednjem pitanju stranke su su se u glavnom podelile u dve grupe: jedna hoće strogo centralizovani način uprave, dok je druga pre naklonjena. autonomijama i širokim samoupravama.

Rađikalna Partija kojoj stoji na čelu g. Nikola Pašić, predsednik Ministarstva, najveća je u Kraljevini. Ona je poglavito srpska stranka, pošto je sastavljena iz Srba iz Srbije i ostalih krajeva. Ona je predstavnik centralizma i stoji strogo na stanovištu očuvanja Vidovdanskog Ustava.

Demokratska Partia ima svojih pristalica u svim delovima Kraljevine, i pored Srba ima nešto i hrvatske inteligencije. Ova se partija prošle godine podelila u dve grupe, od kojih je jedna, manja, predvođena g. Svetozarom Pribićevićem, strogo centralistička, dok je glavna grupa, pod vođstvom g. Ljube Davidovića, u želji da izađe u susret Hrvatima i Siovencima, za široke lokalne samouprave. Političke tendencije Pribićevićeve grupe su veoma slične tendencijama Radikalne Stranke, te su te dve koalicione grupe obrazovale u martu 1924. god. kabinet; dok je Daviđovićeva grupa ostala heka vrsta spone među svim elementima protivnih centralizaciji.

Slovenačka klerikalna partija, čiji je vođa g. Dr. Anton Korošec, jeste pristalica autonomije, a možda čak i federativnog oblika vladavine. Ona je istovremeno najveća stranka Slovenačke.

Bosanska Muslimanska Partija je sastavljena. od muhamedanskog stanovništva Bosne i Hercegovine. Njen je vođa g. Dr. Mehmed Spaho. Po svbjim političkim ciljevima je veoma bliska Demokratskoj Stranci.

Неуаббка Seljačka Stranka, čiji je vođa g. Stepah Radić, dostigla je veliku snagu za poslednje dve godine. Prvobitno je ova stranka