Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije
Iz ideologije ciontzma PALESTINIZAM.
Skup svih načela, običaia, zakona, sadržaia i tvorevina, Što ih stvara narod u toku povijesti, zovemo niezovom kulturom. Po kultuTi zapravo i ražzaznajemo narod. Ona ie stvarni dokaz, da narod eksistira kao posebna skupina liudi. Narodna je kultura rezultat narodnocza značaja i spoliašnih prilika, koie susreće u Životu. Napredovanie kulture priječe mesreće i potresi, ako ugrožavaju narodmi opstanak. Nailiepše uspijeva kultura, kad je osiguranjem Životnih uvjeta dana narodnom duhu nesmetana prilika, da se razvila i usavršuje u' slobodnome natiecaniu. Stoga mora da ie narod vezan SVOim razvitkom oc stalan teritoriji, koji nazivamo niegovom domoVvVinom. Više puta narod mora da se izvrgne kušnii ı borbi ZDOZ SVOJE domovine, da je obrani od osvoienia i naiezde meprijatelia. Prema tome i poklanjia narod svoioi domovini nalviše liubavi, ier ga s niome vežu prve uspomene niegova nastajania i rađania niegzove kultiTe i jer ie s niome vazda dijelio sve svoje sreće i nesreće.
"Takvi vezovi vežm i Židov ski narod s niegovom domovinojni Palestinom. Ondije ie on nikao, ondje ie nikla niegova kultura. Nijedan narod nile natopio Palestinu toliko krvavim znoiem 5vVOli, S OHOiii žejiom i čiuvstvima kao Židovi, nijedan niie za niom toliko naricao izgubivši ie kao Židovi. A i čemu? Jedino ie židovskomu narodu Palestina domovina, iedino ie on ondie nikao. Ta drugi su narodi već imali svoju domovinu, te su bili osvajači· Palestine. Niima ie Palestina bila tek kolonija, provinciia, predmet iskorišćava– nia, dok je Židovima maika-domadia. ier ih s niom veže Život. Na palestinskom. su tlu Židovi stvarali i izgrađivali osebine i značaike svoje, iedino su ondie bili u svojoj kući, dok su svagdie drugdie bili tek gosti, rijetko i nakratko dobrodošli. Više su puta Židovi za iZgnanstva morali ostaviti Palestinu, ali ie zaboravili nijesu nikada. Uvijek su se nadali, uviiek su težili, da se ondie opet vrate normalnomit Životu. Tu ie stolietnu težnin našega naroda podiarivalo i to, što nije nigdie naišao na Dravo razumijevanje i liubav, Već mu se svagdie ukazivala nesklonost, mržnia i prezir, a niegove SU SimOVE vazda smatra!i neravnopravnim građanima i mepozvamim gostima. No čežnii za Cijonom podržavala ie u Židova i sviiest o Velikoi vriiednosti i misiji židovstva. Ta im ie sviiest o poslanstvu u svijetu ulijevala. snage, da junački podnesu sve ome besprimjerne nedaće i progone, što su ih radi toza židovstva morali snositi.
U gcalutu, u rasulu morali su Zidovi da se teško bore za opstanak. pa su prema tome izoštrili i poiačali prije svega One SDOsobnosti, koie su im trebale u borbi. No priroda ič svazdie matematski točna: što ie necdie dala i suvišku, drugdie ic nastoliala uštediti, Ako su Židovi zboz teških živofnih uslova morali izoštraVati mioZzovne sposobnosti, da smisle i nađu Dutove, kako bi se protisnuli
12