Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 179

Liferorni sasfanci u našoj sredini

Kad su »Literarni sastanci« prije Met vodima slavili dvadeselpet_ ~odišniicu javnom akademiiom, počastiše me pozivom, meka u svečanom v~ovoru prikažem »Literarne sastanke u omladinskom polkretu. Gotovo iteopazice pretvorio se omai ZOVOF u prikaz | omladinskoca pokreta u »Literarnim sastancimas. Kanda sam“ osjećao. da bi mladenački idealizam onih OOIIM mladih dama smetao pravon i pravilnom slivaćaniu zadatka, koji su »Literarmi sastanci« imali ı Životu mašega židovstva, i rada, koji su stvarno izvršili, Možda će dozrelo razumiievanie moći istimitiie, i ako s manie vieriičke vedrine i pouzdania, da prikaže omo, Što su »Literarmi sastanci« zaista bili u mašoi sredimi, a, me samo ONO. Što SMmo im Ii nametnuli cilicm. -

x

»Literaini sastanci izraelske sredmioškolSke omladine« Dili su prvo Židovskc owladinsko društvo u ovim Kkrajevima. Prirodno ie. da je ono obulhvatalo priie svega zagrebačku mladež. ali su mu svazda davali biliece upravo učenici iz hivatsko-slavonske provimcije, koji su se nalazili u Zagrebu, pa ie ono pripadalo čitavom: tom Žžicovstvu. Dokumenti iz prvih godina riečito govore. da u Ono doba ioš mile bilo odredenogva cilja. Zidevstvo se budilo po čitavom sviletu. Valovi preporoda zapliusnuli si i u našu tihu dragu, kola ie čedno spavala u sieni. daleko od svih židovskih središta i niihovili borba. Mladež ie počela da se miče. Isprva napola- nesviiesno.. Niže znala. kuda će da ie otplave novi valovi, kojima se podavala radosno i predano. Trebalo ie dosta godina, dok ie ta mladež Dotnino mogla ča Cokuči novi smier. Malo pomalo izviiala se Iz NC jasnih sanja i neodredenih likov:u oštra slika nove Židovske isDOvijesti. koia ie našla dva stupa: Žžidovsku narodnost i Palgestiriu. Miiesto židovske pustoši u porodici, koia se hvatala za nagcorielu slamku viere, omladina ie, uzbibana novim valom cionizma, Zaneseno i iz dma srca osjećala narodnu pripadnost ŽidoVStVi, povezanost sa raštrkanom i razasutom Židovskom zajednicom ·lJporište tome nacionalizmu imalo ie «a se stvori u Palestini. Za ovu misao valialo ie predobiti židovstvo, trebalo ie priie svega odgojiti omladinu. Stari nisu mogli da budu odgojitelii, ier su pličsnivili u ialovosti i praznini svoga Žžidovskoga Životarenia. Ustao e nov maraštaj, koji ie htio da sam sebe odgoj, a onda da mogijie odgaiati druge. Grudi su se nadimale u Čežnji i ponosu, Što su Se isprepleli u nerazriešivo iedinstvo. Ako su se do jučer stidieli pred okolinom, što su Židovi, ako su se ponosili, što su daleko ispred zaostalihli generacija prošlih vijekova, a ono su se danas počeli poHositi. što su Židovi, a stidieti pred Draocima, što im ie židovska odgeoia bila tako mršava i neznatna. Ponos i stid, koji su radali čežniu da steknu izgublienu židovsku baštinu. stvorili su i nov DOiam u ove mladeži: osiećai dužnosti prea Židovstvu. Do onda ic židovski mladac u nas imao dužnosti prema ocu, kraliu i Đogu,

179