Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 181

|

nom riječiu, stvarnim predavanjima, saviesnim društvenim radom ili makar i samo krasnopisarskim prepisivanjem u društvu radili i obećavali, da će i posliie u ŽiVOtu Ostati Vičri idealima mladosti. Deseci pokrštenih i odmetnika bili su nekoć možda“ naipredaniji vodiči društveni. :

Ostaje mn'iviše stotinjak boraca, istakmutih i tihih, voda našeca Žžidovstva i muecovih viermil, požrtvovnih članova.

Ali pogledaimo popise sadašniih aktivnil Židova u ovim Kkraievima! Koliko ih imade, što vode i rade, a da mist Đili u »Literarnim saslancima« ili n drugim udruženjima. Koliko ih ie samo DO sebi našlo put kk zajednici, kolike su vaniski dogadaji priveli Ciclini, kolike ie Palestina potakla ma rad svojim konkretnim reziltatima ı zadacima!

Ako imamo to na umu, onda ćemo i kod bivših literataca, sadašniih aktivnih Židova, morati da pomišliamo i ma sve druge razioge. koji ih doduše niiesu više trebali privesti učešću u ODnOVnom radu, ali su ih traimo povezali s radom. I oni, Šlo su u mladosti prošli školu »Literarnih sastamaka«. ponaičešće su danas sarao zato aktivni, jer ih coni mutarnia sila ma rad, ier ih vaniske veze spaiaiu s obuovnini dielovaniem, jer im Palestina svojim DiVshvom nameće dužnost brigania za miem razvitak. Trideset godina društvene povwiiesti dovolino dokazuju. da miie uspielo člansku cičlinu odgeojti a prave borce, u uzorne Židove

*

Ova ie konstataciia tek naoko jiegativna za samo društvo. U stvari i ne može da se više traži od odgoinoga rada u našim idruženiima. Društveni ral jedva može da barem donekle nmaknaci Židovsku odgoiu doma i škole. Porodica otuduie dijete od židovstva, miesto da mu ga privede. Škola ispuniava diečie biće svime i SVačime samo ne Židovstvom. Nastaie praznina, koja zila, crna i DOžudna, da se u nioi izgubi svaki tračak židovstva. Zatrpati Ovu DFOvalili nakaniše »Literarni sastanci«. Previše ie tražiti od svakoza člana, da bude uzoran, dobar Židov. Ali neka barem postame Židov. Neka barem donekle ojača u sebi židovstvo i meka osieti makar malo odgovornosti za šudbinn židovske zaiedmice.

"To ie osnovni zahtiev »Literarnih sastanaka«, koji su mauie više i izvršili. Uz one, što su u rodnoj kući stekli koliko. toliko Židovskih osiećaia, upravo su literarci pomogli stvaramie i TOrFIiranie one Židovske skupine u nas, koia nosi sve terete rada i za održanie našega židovsiva i za izgradniu Ereca. Malo imade u mas uzornih Židova, mialo uzornih boraca, ali srazmierno mnogo dobrohotnih pomagača. punih toploga, i ako ne žarkoga razumilcvania za krupne i sitne potrebe Židovstva.

a

18i