Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 183

Dragi prijatelji iz Liferarnih saslanaka

Iz knjige »Sefer Faarec« prenosim za Vaš broj »Hanoara« dava dokumenta. značaina po doba kada su nastali. Kolikogod oli bili nesuvisli, ier ne zaobliuiu do u tančine Sliku svojega doba, htio bih ipak, da ih upoznaju Vaši članovi. Neka i u mijih ude plamećak SVetoca nemira. koi ie uzbudio židovski narod ı pokrenuo. ga, (la Vazmisli o svojoi sudbini. Autori obih dokumenata stvarni Su i duhovni pokretači pokreta mladog židovskog radnika »Hapocl hacaira« 1 Palestini. Josef Vitkin, učiteli i starac A. D. Gordon, koji se nijesu žacali da vlastitim radom dokažu, kako im ideja o obnovi ičVrciskoga čovieka i društva u Palestini nile tek trica, vVeĆ ŽiVOlili cili.

Vitkinov će se proglas danas mnogima Dpričiniti HeSUVTĆIIĆnim: bilo zato, što su u ovai čas vrata Palestine zatvorena Za USCliavanie, bilo pak stoga, što se ni uz naiboliu voliu i srčanost DOoicdinca ne može bez materiialnih dobara da obnovi Palestina. Niie ovdje miesto, da se OVO Ditanič do kraia raščisti. Za bolič TaZUMIievanie stvari treba si predočiti razmujsrno slabo financiisko stanie uaših kolonizacionih Tondova i predratnu Palestinu, pokrajinu OtOmanskce carstva, ŠTO ie ležalo u agonii. Wazboinički naparlaii VCćinom nomadskih Beduin agrožavali Su ŽIVOT i mir onih, kol su došli da u radu i prirodi madu melema za one rane, Što im ic kroz generacije nanosio Život-pakao gčaluta. "rula turska uprava i njezin sistem bakšiša ogerčavali su idealistički pothvat mladih Z7idova, pa i ako se ne pribroj tome iieDTijatilo držanie turskih vlasti spram političkih cilieva cionističkoz pokreta. Koiez li čuda onda, ako Vitkin poziva na skrainji OtDOT, borbu očainika, kojima nema VIŠE UIOčišta. koima su brodovi spalieni, koima boli, protesti ı SFOZaN iauk učestvuiu u marodnom radu?

Zato što danas Palestina mije turska pokrajina, a mir i red zavladali su zemliom, Vitkinovo tragično pojlmanie Tiic VIŠĆ DUNOvažno. Ali njegov proglas označuje početak iunačke i romantičke epohe naših halucim -—— naših prvoboraca, Zato ie važan prilog za shvaćanie naše majimovije povijesti.

Gordonovom »Radu« ne treba komentara.

Vaš Drago Steiner. ARON DAVID GORDON.

(1953.—1921.)

Naroil. koji ie sav istrgnut iz prirode, koji ie kroz dviicć hiliadie godina bio utamničen unutar zidina: narod, koji ie navikao na SVE vrsfi Života, samo ne ua prirodni život rada od svoie VOlič i Za sebe, — takav narod, me će moći bez najvećih napora SsVOiČ volie da postane opet Živ narod, 9rirodan, radin. Nema u nas glavnoga: rada — me rada pod silu, već rada Uz koji bi čoviek bio povezan organski, prirodno: DO kojemu bi narod bio povezan sa SVOJOTI zemliom i sa svoaiom kuiturom. koja Će izrasti iz niegOVe zemlice ı iz niegovogz wrada.... Nemamo rada ne samo u tom smislu, da bi

183