Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije, 15. 09. 1928., S. 191

on naiviše bojao. Pričini!o wi se, a fo Se MUODĆČE osiećalo, da se niie radilo baš o komandantu Dieyfusu, da bi on sam bio vatreni, divlii antidreyfusovac.«”) | |

Anatole France poznaic smazi židovskoga naroda i WniegoVi nesloinivn vieru u uspich. Hvali miegovu postojianost ı brani ničcove zasluce. »Uzdaj se u nailuđe nade i traže SVOiOj ZaSliičDlienosti, kako bi nas (Riuiliane) uništili. | to se c će promiicniti, dok će vjerovati na temueliu proročanstva, da Će iz niihove suedine izaći knez, koji će zavladati svijetom. S Ovim sc narodom: We CC svršiti, dok me će prestali da opstoji.e »Oni su oholi, a Di to niskog držania, siediniuiju niaijsranmolniji kukavičluk s nmepobiedivolı tvrdokornošću:; čoviek ih me može Za dio mi da ljubi, mi da mrzi. »Ima u miih iednostavnih liudi, dapače iz puka, koji Su pod wdarcima knuta dušu ispustili, a nijesu izdali ime svoga druga, nego Sl radiie umirali za SVOiu stvar.)

Tako za ni nepostoji onai antisemitizam, koj se DIimu bez razmišliaiia, Za mi me postoji ona bezšlavost, da Židovi nisu VvIijedni ni da čovlek ma niih pliune. France mi iedno mišlienie Noc usvaja slijepo; tako i O Židovima wa osnovi vlastitog iskustva 17dielava svoje mišlienic, koič S temelji na jasnim dokazima. Za ni ne postoji stvar, kciu Om le bi iz biata podignuo, ako se niegov i očima pričinila svijetlom. "Tada mišlienia mne Dpoštuicć. 770 {IO IC); stoii samo miegOVO vlastito, koie znade da bude svima ODprČĆIO. On ne pozna konvencionalnosti, ičdimo ič bio možda konvcNc,Onalan i rušenil. Sto ie drugima stoliećima sveto, Om iO mrzi. N- možda samo zato da bude protivan liudskim nazorima, VEĆ zbog toga, Što se om dokazima uviecrio. I tim dokazima lako as uvjerava kako ie niegovo nišlienjie ispravno. On veli: »Sto se Obićno naziva trijumfom kršćanstva, to ie zapravo trijumf Žžidovstva., | Izraela ide rijetka zasluga, da ie svijetu dao iednoza Boga.« »>Jedam od naičudnovatijiih dogadaja u historiji jest onai, kad ie BOM nekom sirskog naroda zagospodovao SVIičtOm. 2180) pobieda Jahve mad svim bogovima Rima, Grčke, Aziie i Kgeipta«.-) Gore spomenuti DrcGI. Bergeret dovikuie antisemitu '"Terremondru: »Ako hoćete VeĆ da budete sasvim antisemit, Vratite 'im niihovogz Bosa. Jer vi ste iill Jehovu uzeli.«”) Tako priznaie, da Židove ide zasluga, Što SU SVIietu dali monoteizamn.

Medutim A. France nije iednostrat i nc promatra stVar Salmo s iedne strane: poznaje Om dobro Žžidovske pogreške, pa Ve: „Kako bi Židovima uspielo, da Svoje sVete zakone drugima I3nietnu, kada se sami u svađi o njihovom tumačenju razdiru. Wascilepani su na naimanie dvadeset sekta ı na iavnom trgu liedan drilgceca pogrduie i VUČeĆ Za bradu. Ili kako opkoliuju osubu, kolu ic chvatilo . proročko ludilo. te u Znak. žalosti razdiru odiielo. (Oni

ie HE)

:% A_PF. a la Bechelleće. M. le Got. 5) | Ćiui de nacre: le Procurateur de Judće. A. F. ') Sur la pierre blanche:. A. FS? L' annzau d; Amćthyste. A, ||-

191