Hanoar : list jevrejske omladine Jugoslavije

OMRMIJENTALNO ŽIDOVSKO PUČANSTVO U PALESTINI Na našu molbu napisao je g,. Šimon Cohen, učitelj hebrejskog jezika u Zagrebu, ovaj referat prema hebrejskoj knjizi „Ohlosenu baarec“ J. ben Cvija koja je izišla 102) g. u Varšavi. Knjiga se u prvom redu bavi etnografiiom Palestine opisuiuči istorisko-demograf-– sko i ekonomsko stanie palestinskog ŽidoVskogz pučanstva. Iz prvih se dvaju dijelova razabire da ie židovsko pučanstvo Palestine u selu i gradu vrlo razmoliko sastavlieno. Moderna židovska kolonizacija umiiela ie nov Život, moVvo gibanicč. Haluka, glavni privredni izvor starog jišuva, SVE više nestaie. „Wadma omladina prodire u različite grane privrede kao obrt, zemlioradnja itd. Interesantno se opisuiu osebine

Židov iz Buhare i običaji obih ogranaka Žžidovskog naroda: Aškenaza i Sefarada. Svakako ie naizanimliwilje prikazivanie povijesti različitih Židovskih općina u Palestini. Sve od useobe onih 300 rabina iz Francuske 1211 ge. od divne epohe hasidizma kad se 1700 g. uselic u zemliu Jeluda Hasid sa svojih &SO učenika. »Šivat Ciion« vraćanje domaii, bila ie tokom istoriie nautaživa čežnia nareda bez domaie. — Posliie izgona iz Zzemalia Portugalskogz Poluotoka sele se Sefardi koncem 15 i početkom 16 stolieća u Palestinu. diielom i u Tursku. Istaknuti valia veliku polioprivrednu naseobinu Josefa Hanasiia u okolici Tiberiiasa iz 1565 godine. Sefardskim Zidovima pripadaju ioš Židovi iz Maroka, Tripolisa, Alžira, Tuinisa. Oni su vrlo konzervativni i praznovieTni: naizaostaliii su i naisiromašniiji ŽidoV-

ski elemenat Palestine. Niihov iezik »barbarija« sličan ie arapskom jeziku. Naiznatniia su skupina orijentalnih Židova Je m enićani. Maleni stasom, izmoždeni i slabuniavi, čine dojiam da ih ioš tište zla teškog niihova života u teškom galutu. Oni se duhovno odvajaju od svih ostalih oriiemtalnih Židova. U 13 i 14 stolieću živielo ie u Jemenu 300—400 tisuća Židova. Nečuveno strašnim progonima niihov ije Dbroi stalno opadao. Javneeli ie prema nalogu cionističke Egzekutive pošao 1911 g. u Jemen gdje je proboravio 20 mieseci da točno upozna Životne mslove Židova. No od negdašniec cvatućeg pučanstva mašao ie oko 40.000 duša, siromašnih i nadasve biiednmili uvieta za Život. 1883 g. uselilg se prvil 300 obitelii u Jerusolim. Veća imigracila datira iza posieta Javneelijia. Danas imade

Židovka iz Buhare

u Palestini preko 10000 Jemenićana. Jemenićani su ponaiviše zemlioradnici, marljivi i sposobni liudi — tako reći kao stvoreni za novog Židovskog seliaka. Oni s liubavliu obraduiu zemliu, oni vole svoiu domovinsku grudu, omi su s niom srašteni. Sirskih Židova imade u Palestini oko 4000. Iz ovih se zemalia bilieži imigracija već u S vijeku. Židovi Mezopotamiie potieču ioš iz vremena babilonskog sužamistva. Tokom cijele istoriie običavali su oni polaziti na hadžiluk u Palestinu .Oni su nosači, gončini, neizobraženi radnici. Govore sirsko-arapski dijalekt. Zidovi iz Kurdistana sačuvaše jezik Talmuda. Tradicija o nima veli da su potomci onih nestali 10 izraelskih plemena. Interesantno ije da sa svolim kršćanskim susiedima takoder saobraćaiu u iez,ku Talmuda. Putnici iz 16